hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj

Roman Ozimec ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Varaždin, Hrvatska
Dubravko Šincek ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Varaždin, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 65-103 preuzimanja: 1.467* citiraj
APA 6th Edition
Ozimec, R. i Šincek, D. (2009). Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (20), 65-103. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48917
MLA 8th Edition
Ozimec, Roman i Dubravko Šincek. "Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 20, 2009, str. 65-103. https://hrcak.srce.hr/48917. Citirano 22.01.2020.
Chicago 17th Edition
Ozimec, Roman i Dubravko Šincek. "Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 20 (2009): 65-103. https://hrcak.srce.hr/48917
Harvard
Ozimec, R., i Šincek, D. (2009). 'Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (20), str. 65-103. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48917 (Datum pristupa: 22.01.2020.)
Vancouver
Ozimec R, Šincek D. Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2009 [pristupljeno 22.01.2020.];(20):65-103. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48917
IEEE
R. Ozimec i D. Šincek, "Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 20, str. 65-103, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48917. [Citirano: 22.01.2020.]

Sažetak
Na području sjeverozapadne Hrvatske u okviru Supradinarika okršeni su dijelovi gorskih masiva Ivanščice, Kalnika, Varaždinsko-topličke gore, Strahinjščice, Strugače, Kostelskog gorja, Kuna gore i Cesargradske gore. Utvrđena su četiri tipa krša: trijaski dubinski, trijaski površinski, trijasko-gornjobadenski i gornjobadenski. Najizrazitije krške pojave SZ Hrvatske razvijene su na Ravnoj gori, gdje se nalazi gotovo 50 % do sada poznatih speleoloških objekata ovog područja. Speleološka istraživanja Ravne gore započinju krajem 19. stoljeća pri čemu su otkrivena svjetski vrijedna paleontološka i arheološka nalazišta: Vindija spilja i Velika (Mačkova) spilja. Do sada najopsežnija speleološka istraživanja Ravne gore provedena su tijekom 2006. i 2007. godine od strane članova Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD), u okviru istraživačkog projekta izrade speleološkog i biospeleološkog katastra Županije Varaždinske. Istraživane su ukupno 44 lokacije, od čega 42 speleološka objekta, od kojih je u njih 37 obavljeno preko 50 ulaza. U radu je predstavljen popis svih istraživanih objekata s njihovim dimenzijama i karta s označenim lokacijama. Preko polovice istraživanih speleoloških objekata su spilje i poluspilje, a ostalo su jame. Speleološki objekti su nastali u čak osam geoloških supstrata, najviše u gornjobadenskim i donjotrijaskim vapnencima. Prema duljini kanala svi objekti su manjih dimenzija, najdulja je Cerjanska špilja s 80 m duljine, a najdublja Vila jama s 20 m dubine. U pojedinim objektima su prisutne estetski atraktivne speleotheme. Dominiraju suhi objekti bez hidrogeološke funkcije, ali je prisutno i nekoliko protočnih objekata. Prosječna temperatura zraka je oko 11°C, a tla i vode nešto iznad 10°C, dok je relativna vlaga zraka nešto manja od 100 %. Uz tri već poznata špiljska arheološka i paleontološka lokaliteta (Vindija, Velika (Mačkova) spilja, Šincekova spilja), utvrđeno je šest novih, a prisutno je i jedno tipsko nalazište špiljske faune. Potrebne su mjere zaštite speleoloških objekata od posebne geomorfološke, paleontološke, arheološke, biospeleološke ili neke druge vrijednosti, kao i nastavak istraživanja te osmišljavanje promotivno-edukativnih aktivnosti.

Ključne riječi
speleologija; krš; spilje; jame; biospeleologija; Ravna gora; Varaždinska županija; Supradinarik; SZ Hrvatska

Hrčak ID: 48917

URI
https://hrcak.srce.hr/48917

[engleski]

Posjeta: 2.150 *