hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Benacerraf o matematičkom znanju

Vladimir Drekalović   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9046-1596 ; Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora

Puni tekst: hrvatski, pdf (157 KB) str. 97-121 preuzimanja: 749* citiraj
APA 6th Edition
Drekalović, V. (2010). Benacerraf o matematičkom znanju. Prolegomena, 9 (1), 97-121. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/54608
MLA 8th Edition
Drekalović, Vladimir. "Benacerraf o matematičkom znanju." Prolegomena, vol. 9, br. 1, 2010, str. 97-121. https://hrcak.srce.hr/54608. Citirano 01.12.2021.
Chicago 17th Edition
Drekalović, Vladimir. "Benacerraf o matematičkom znanju." Prolegomena 9, br. 1 (2010): 97-121. https://hrcak.srce.hr/54608
Harvard
Drekalović, V. (2010). 'Benacerraf o matematičkom znanju', Prolegomena, 9(1), str. 97-121. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/54608 (Datum pristupa: 01.12.2021.)
Vancouver
Drekalović V. Benacerraf o matematičkom znanju. Prolegomena [Internet]. 2010 [pristupljeno 01.12.2021.];9(1):97-121. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/54608
IEEE
V. Drekalović, "Benacerraf o matematičkom znanju", Prolegomena, vol.9, br. 1, str. 97-121, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/54608. [Citirano: 01.12.2021.]

Sažetak
Uzročna teorija znanja iskorištena je od strane nekih teoretičara koji su se, baveći se filozofijom matematike, dotakli teme matematičkog znanja. Neki od njih govore o nužnosti uzročnog uvjeta za opravdanje, čime se stvaraju uvjeti za obnavljanje starog sukoba empirista i racionalista. Uzročna teorija je, isticanjem uvjeta uzročnosti kao nužnog za opravdanost, dala poticaj suvremenim empiristima da krenu čak i na do tada nedodirljive spoznajne temelje matematike. Međutim, u kom smislu možemo govoriti o opravdanosti kao uzročnosti kad je riječ o matematičkom znanju? Da li uzročnošću-čulnošću možemo opravdati matematički iskaz 2+2=4? Je li nam za znanje tog iskaza neophodna čulnost, vizualna predodžba jabuka ili klikera koje zbrajamo na našim prvim satovima matematike u školi? Stoje li stvari isto i s iskazom da se kroz bilo koje dvije točke može povući točno jedan pravac, ili da je zbroj kutova bilo kojeg trokuta kut čija je mjera jednaka zbroju mjera dvaju pravih kutova? Iako je u ovom radu, uglavnom, dan pregled stavova autora koji pokušavaju govoriti o primjeni uzročne teorije u shvaćanju matematičkog znanja, ideja koja se podržava u njemu jest da je znanje, iskazano matematičkim tvrđenjem, dobiveno i preneseno dokazom. Dokaz, sam po sebi, jamac je istine. On nas uvjerava u točnost matematičkih tvrdnji. Dokazujući spoznajemo. Najveći dio onoga što znamo (tvrdimo) zasnovano je dokazom na prethodnim znanjima (tvrđenjima). Zbog prethodnog možemo reći da je znanje u matematici po svojoj prirodi drugačije od znanja u empirijskim znanostima, to jest da ne iziskuje uzročnu vezu koja se smatra nužnim uvjetom za znanje u tim znanostima.

Ključne riječi
Benacerraf; dokaz; matematika; uzročnost; znanje

Hrčak ID: 54608

URI
https://hrcak.srce.hr/54608

[engleski]

Posjeta: 1.270 *