hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida

Renata Slabe-Erker

Puni tekst: hrvatski, pdf (195 KB) str. 631-655 preuzimanja: 1.235* citiraj
APA 6th Edition
Slabe-Erker, R. (2002). Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Financijska teorija i praksa, 26 (3), 631-655. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/5876
MLA 8th Edition
Slabe-Erker, Renata. "Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida." Financijska teorija i praksa, vol. 26, br. 3, 2002, str. 631-655. https://hrcak.srce.hr/5876. Citirano 23.07.2021.
Chicago 17th Edition
Slabe-Erker, Renata. "Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida." Financijska teorija i praksa 26, br. 3 (2002): 631-655. https://hrcak.srce.hr/5876
Harvard
Slabe-Erker, R. (2002). 'Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida', Financijska teorija i praksa, 26(3), str. 631-655. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/5876 (Datum pristupa: 23.07.2021.)
Vancouver
Slabe-Erker R. Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Financijska teorija i praksa [Internet]. 2002 [pristupljeno 23.07.2021.];26(3):631-655. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/5876
IEEE
R. Slabe-Erker, "Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida", Financijska teorija i praksa, vol.26, br. 3, str. 631-655, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/5876. [Citirano: 23.07.2021.]

Sažetak
Internalizacija eksternih troškova emisija ugljičnog dioksida (CO2) u obliku poreza na ugljik ima određene učinke na domaćinstva, industriju i cijelu ekonomiju. Dodatno opterećenje potrošnje energije u domaćinstvima porezom na ugljik socijalno je osjetljiva tema. Potrošnja energije, naime, vrlo se malo razlikuje po domaćinstvima i zbog toga bi linearno oporezivanje relativno više opteretilo domaćinstva s niskim dohocima. Zbog toga nastali uvjeti zahtijevaju progresivno oporezivanje. Usto, regresivni se učinak poreza na ugljik na energiju koja se upotebljava u domaćinstvima dijelomice izravnava s progresivnim učinkom poreza na ugljik na motorna goriva. Glede utjecaja na konkurentnost na osnovi rezultata međusektorskoga cjenovnog modela možemo zaključiti da porez na ugljik kratkoročno znači povećanje cijena u svim sektorima gospodarstva i zbog toga smanjenje konkurentnosti. Osnovna obilježja oporezivanja u skandinavskim državama vrlo su slična (indirektno oporezivanje emisije na temelju sadržaja ugljika u pojedinim gorivima, sve šira primjena trošarina na veći broj proizvoda, različito oporezivanje goriva tako da je porez na jedinicu ugljika što ujednačeniji, razlikovanje poreza prema potrošačima energije). Predmet oporezivanja su fosilna goriva, a katkad i potrošnja električne energije. Glede povezivanja poreza na ugljik s drugim porezima, u Švedskoj i u Danskoj su uz uvođenje tog poreza istodobno snizili postojeće energetske poreze, a u Finskoj i Nizozemskoj samo su ga dodali već uvedenim porezima. Zanimljivo je da se svugdje pokušava postići smanjenje emisije CO2 i istodobno porezni prihod upotrijebiti za snižavanje poreza na dohodak od rada, te na taj način povećati zapošljavanje. Među europskim državama koje su već uvele porez na ugljik Slovenija se, s 14,6 EUR po toni CO2, svrstava odmah iza Danske (14,3 EUR/t CO2) i Finske (13,7 EUR/t CO2), a Švedska s 42,1 EUR/t CO2 znatno prelazi taj prosjek. Porez na jedinicu goriva najviši je u Švedskoj.

Ključne riječi
internalizacija eksternih troškova emisije CO2; porez na ugljik; pravednost; Europa; usporedba europskih poreznih sustava

Hrčak ID: 5876

URI
https://hrcak.srce.hr/5876

Posjeta: 1.924 *