APA 6th Edition Cetl, V., Barišić, B. & Šarušić, I. (2010). Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM. Šumarski list, 134 (11-12), 593-601. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/62791
MLA 8th Edition Cetl, Vlado, et al. "Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM." Šumarski list, vol. 134, no. 11-12, 2010, pp. 593-601. https://hrcak.srce.hr/62791. Accessed 1 Mar. 2021.
Chicago 17th Edition Cetl, Vlado, Bojan Barišić and Ivica Šarušić. "Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM." Šumarski list 134, no. 11-12 (2010): 593-601. https://hrcak.srce.hr/62791
Harvard Cetl, V., Barišić, B., and Šarušić, I. (2010). 'Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM', Šumarski list, 134(11-12), pp. 593-601. Available at: https://hrcak.srce.hr/62791 (Accessed 01 March 2021)
Vancouver Cetl V, Barišić B, Šarušić I. Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM. Šumarski list [Internet]. 2010 [cited 2021 March 01];134(11-12):593-601. Available from: https://hrcak.srce.hr/62791
IEEE V. Cetl, B. Barišić and I. Šarušić, "Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM", Šumarski list, vol.134, no. 11-12, pp. 593-601, 2010. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/62791. [Accessed: 01 March 2021]
Abstracts Ovaj rad bavi se ispitivanjem metoda transformacije katastarskih podataka, kao i izborom najbolje gustoće identičnih točaka potrebnih za naknadni proces homogenizacije katastarskog plana nastalog grafičkom metodom izmjere. Kao pilot područje odabrana je K.o. Brckovljani. Transformacija katastarskih podataka obavljena je korištenjem Jedinstvenog transformacijskog modela i 7-parametarske transformacije. Rezultati usporedbe dviju transformacija upućuju na Jedinstveni transformacijski model kao bolje rješenje, budući da za razliku od 7-parametarske transformacije izbjegava dodatne radove potrebne za određivanje lokalnih parametara te daje zadovoljavajuću točnost. U postupku homogenizacije, glede gustoće, određena su tri uzorka identičnih točaka uspoređujući katastarski plan s digitalnim ortofoto planom mjerila 1:5000. Najveća postignuta gustoća od 0,16 IT/ha, iako ekonomski najnepovoljnija, pokazala se kao jedina opravdana opcija u tehničkom smislu, budući da su manje gustoće na kontrolnim točkama upućivale na degradaciju točnosti katastarskog plana, što ni u kom slučaju nije dopustivo.