hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada

Ivana Brstilo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Elizabeta Haničar ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (156 KB) str. 87-97 preuzimanja: 1.135* citiraj
APA 6th Edition
Brstilo, I. i Haničar, E. (2011). Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47 (1), 87-97. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/63445
MLA 8th Edition
Brstilo, Ivana i Elizabeta Haničar. "Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 47, br. 1, 2011, str. 87-97. https://hrcak.srce.hr/63445. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Brstilo, Ivana i Elizabeta Haničar. "Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 47, br. 1 (2011): 87-97. https://hrcak.srce.hr/63445
Harvard
Brstilo, I., i Haničar, E. (2011). 'Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47(1), str. 87-97. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/63445 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Brstilo I, Haničar E. Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 2011 [pristupljeno 07.12.2019.];47(1):87-97. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63445
IEEE
I. Brstilo i E. Haničar, "Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol.47, br. 1, str. 87-97, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63445. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Žene s invaliditetom su izložene rodnoj i tjelesnoj deprivaciji te predstavljaju višestruko ugroženu populaciju. Stoga, možemo govoriti o dvostrukoj diskriminaciji koja determinira marginaliziran položaj žena s invaliditetom. Međutim, u kontekstu tržišta i rada, žene s invaliditetom se profi liraju kao nepoželjna ili nepreferirana radna snaga zbog čega diskutiramo o terminu trostruke diskriminacije koja proizlazi iz njihovih fizičkih (invaliditet), rodnih (žene) i ekonomskih (žene s invaliditetom na tržištu rada) faktora. U perspektivi patrijarhalnih predrasuda, institucionalne nesenzibilnosti i njihove nedostatne vidljivosti u needuciranoj sferi javnosti, generira se društvena isključenost žena s invaliditetom na tržištu rada. Nezaposlenost žena s invaliditetom je konstanta u svjetskim i lokalnim okvirima zbog čega je na globalnom djelu feminizacija siromaštva. Njihova nemogućnost aktivne društvene participacije je produkt neadekvatnog društvenog sustava s neartikuliranom mrežom suradnje između države, institucija te udruga za potporu i poticaj žena s invaliditetom. Žene s invaliditetom su prisiljene na slabije plaćene, spolno selektirane sektore rada, a tradicionalni seksistički obrasci pri zapošljavanju potvrđuju trostruku marginalizaciju i dugoročno odgađaju perspektivu ujednačenih društvenih šansi i mogućnosti žena i muškaraca, naročito osoba s invaliditetom. Iz tih se razloga nameće potreba za aktivnom politikom koja će kroz fleksibilne programe artikulirati radnu poziciju žena s invaliditetom na tržištu rada jer je progresivna ekonomska integracija nedovoljno iskorištene radne snage žena s invaliditetom
od višestruke društvene koristi.

Ključne riječi
žene s invaliditetom; dvostruka diskriminacija; trostruka diskriminacija; društvena isključenost; feminizacija siromaštva

Hrčak ID: 63445

URI
https://hrcak.srce.hr/63445

[engleski]

Posjeta: 2.347 *