hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Fulltext: croatian, pdf (121 KB) pages 11-29 downloads: 442* cite
APA 6th Edition
Pažanin, A. (2010). Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija. Politička misao, 47 (3), 11-29. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/64114
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija." Politička misao, vol. 47, no. 3, 2010, pp. 11-29. https://hrcak.srce.hr/64114. Accessed 24 Jan. 2020.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija." Politička misao 47, no. 3 (2010): 11-29. https://hrcak.srce.hr/64114
Harvard
Pažanin, A. (2010). 'Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija', Politička misao, 47(3), pp. 11-29. Available at: https://hrcak.srce.hr/64114 (Accessed 24 January 2020)
Vancouver
Pažanin A. Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija. Politička misao [Internet]. 2010 [cited 2020 January 24];47(3):11-29. Available from: https://hrcak.srce.hr/64114
IEEE
A. Pažanin, "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija", Politička misao, vol.47, no. 3, pp. 11-29, 2010. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/64114. [Accessed: 24 January 2020]

Abstracts
Polazeći od toga da je Husserl bio najtemeljitiji kritičar moderne znanosti i
krize u koju su dospjeli europsko ljudstvo i čitav svijet, autor pomno analizira
Husserlovu glasovitu raspravu “Kriza evropskog ljudstva i filozofija”
(1935) koja iskazuje nastojanje da transcendentalnu fenomenologiju razvije
polazeći od povijesnog svijeta života. Temeljna su nastojanja kasnoga Husserla
usmjerena na prevladavanje svakog “idealizma i realizma” u novom povijesnom
mišljenju životnog svijeta bez zapadanja u historizam. Husserlova
Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija (1936) bila je
najutjecajnije djelo ne samo Edmunda Husserla nego čitave tadašnje filozofije.
Husserl je pred očima imao svjetsko-povijesnu zadaću fenomenologije da
u našem znanstveno-tehničkom dobu istraži i razvije ne samo znanost i tehniku
nego umnost i ostalih oblika kulture kao čovjekova ozbiljenja slobode od
umjetnosti i politike do ćudorednosti i filozofije, te na taj način prevlada krizu
modernoga ljudstva i njegove znanosti u “svjetsko-povijesnom procesu”. U
tom je smislu znakovito da Husserl svoju raspravu završava mišlju da kriza
europskog opstanka ima samo dva izlaza: “propast Europe” ili “ponovno rađanje
Europe iz duha filozofije”. Autor pokazuje kako fenomenologija kasnoga
Husserla postaje praktična filozofija, koja kao “ponovno rađanje Europe iz
duha filozofije” i time kao potvrđivanje ozbiljenja čovječanstvu kao takvome
“urođenog uma”, u sebi obuhvaća konačne i beskonačne “ideale za pojedinačne
ljude u njihovim nacijama”, zatim “ideale za same nacije” i za “proširujuću
sintezu nacija” (Husserl).

Keywords
fenomenologija; praktična filozofija; znanstveno-tehničko doba; Husserl

Hrčak ID: 64114

URI
https://hrcak.srce.hr/64114

[english]

Visits: 990 *