hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.20.1.01

SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ

Anđelko AKRAP   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5293-4775 ; Ekonomski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (200 KB) str. 3-23 preuzimanja: 1.976* citiraj
APA 6th Edition
AKRAP, A. (2011). SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ. Društvena istraživanja, 20 (1 (111)), 3-23. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01
MLA 8th Edition
AKRAP, Anđelko. "SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ." Društvena istraživanja, vol. 20, br. 1 (111), 2011, str. 3-23. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01. Citirano 09.12.2019.
Chicago 17th Edition
AKRAP, Anđelko. "SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ." Društvena istraživanja 20, br. 1 (111) (2011): 3-23. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01
Harvard
AKRAP, A. (2011). 'SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ', Društvena istraživanja, 20(1 (111)), str. 3-23. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01
Vancouver
AKRAP A. SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ. Društvena istraživanja [Internet]. 2011 [pristupljeno 09.12.2019.];20(1 (111)):3-23. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01
IEEE
A. AKRAP, "SEKTOR ZAPOSLENOSTI ŽENA I FERTILITET U HRVATSKOJ", Društvena istraživanja, vol.20, br. 1 (111), str. 3-23, 2011. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.20.1.01

Sažetak
Osnovni cilj rada jest analiza međusobne povezanosti između
sektora zaposlenosti žena i fertiliteta u Hrvatskoj. Istraživanje je
provedeno kvantitativnom i kvalitativnom analizom.
Kvantitativno istraživanje temelji se na proporcionalnom
kvotnom uzorku od 1309 zaposlenih žena u dobi od 20 do
39 godina. Kvalitativno istraživanje provedeno je metodom
dubinskog intervjua na uzorku od 20 sudionica. Prije analize
dan je teorijski i kvantitativni pregled rijetkih recentnih
europskih istraživanja o tematiziranom problemu. Na
manifestnoj razini među promatranima sektorima djelatnosti
nisu nađene (statistički) značajne razlike u fertilitetnoj motivaciji
(zbroj ostvarenoga i namjeravanoga fertiliteta). Unatoč tome
pokazano je da je sektor djelatnosti važan razlog odgode
rađanja, posebno u sektoru trgovine. Državni sektori
(zdravstvo i obrazovanje) pružaju određenu sigurnost i ondje
nalazimo najmanji udio žena koje ne žele djecu, dok je
istodobno u privatnom sektoru (posebno financijsko
posredovanje) udio žena koje ne žele djecu značajno viši.
U radu je pokazana i povezanost atipičnoga radnog
vremena, točnije: rada prekovremeno, i smanjenoga
fertiliteta, dok nije utvrđena značajna povezanost fertiliteta
i rada vikendom.

Ključne riječi
fertilitet; sektor zaposlenosti žena; zaposlena žena; atipično radno vrijeme

Hrčak ID: 65349

URI
https://hrcak.srce.hr/65349

[engleski] [njemački]

Posjeta: 4.352 *