Izvorni znanstveni članak
IZVORI ZA POVIJEST SAKRALNE ARHITEKTURE NA PODRUČJU VRBOVEČKOG ARHIĐAKONATA (17. – 19. ST.)
Dubravka BOTICA
Sažetak
U ovome radu donosim rezultate istraživanja arhivskih podataka koje sam provodila u istraživanju sakralne arhitekture Vrbovečkog arhiđakonata u vremenskom rasponu od po č etka 17. do sredine 19. stolje ć a. Istraživanja su pokazala da je za prou č avanje povijesti i stilskih osobina arhitekture prije svega nužno utvrdititoč ne datacije, odnosno istražiti povijest gradnje, što je, kako se pokazuje, jedino mogu ć e nakon iscrpnih arhivskih istraživanja. Teritorijalno najmanji arhiđakonat na području Zagrebačke biskupije, Vrbovečki arhiđakonat prostirao se na njezinu krajnjem zapadu.1 Granice mu tvore rijeke Sutla na zapadu i sjeveru, koja je ujedno i granica prema Štajerskoj, na istoku rijeka Krapina i Zagorski arhi đ akonat, a na jugu graniči s Katedralnim arhiđ akonatom. Ime je dobio po srednjovjekovnom burgu Vrbovec (Urbocz), koji je ostao sačuvan samo u nazivu arhi đakonata, a njegovi ostaci nalaze se iznad Taborskog i Klenovca. Dijelio se na Taborski i Tuheljski dekanat, a imao je ukupno 14 župa: u Taborskom dekanatu župe Desinić , Kostel, Marinci, Pregrada, Prišlin, Sutlanska Poljana, Taborsko i Vinagora, a u Tuheljskome župe Klanjec, Kraljevec na Sutli, Rozga, Tuhelj, Velika Erpenja i
Zagorska Sela.
Ključne riječi
Crkvena povijest; sakralna arhitektura; Vrbovec; Vrbovečki arhiđakonat; Zagreba č ka biskupija
Hrčak ID:
10074
URI
Datum izdavanja:
22.12.2004.
Posjeta: 5.152 *