Izvorni znanstveni članak
Utjecaj folijarnog mineralnog gnojiva na sadržaj fenolnih spojeva u listu batata (Ipomoea batatas L.)
Mara Bogović
; Poljoprivredna savjetodavna služba, Trakošćanska 24, 42000 Varaždin, Hrvatska
Dubravko Belko
; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb,
Đurđica Božić
; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb,
Sanja Fabek
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Croatia
Nina Toth
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Croatia
Bruno Novak
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Croatia
Ivana Radojčić Redovniković
orcid.org/0000-0002-8491-1033
; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb,
Sažetak
Suvremena istraživanja u povrćarstvu, osim ostvarenja visokog prinosa, nastoje osigurati i rješenja za uzgoj kultivara koji sadrže povećani udio biološki aktivnih spojeva. Ciljana primjena mineralnih gnojiva može utjecati na nutritivnu vrijednost, ali i na sadržaj i sastav sekundarnih metabolita u biljci. Međutim, vrlo je malo podataka koji se odnose na utjecaj mineralnih gnojiva na sadržaj sekundarnih metabolita u listu batata. Stoga je u ovom radu istražen utjecaj folijarne prihrane gnojivom Fitolife (glavna komponenta CaCO3) na sadržaj i sastav fenolnih spojeva i antioksidacijsku aktivnost u listovima batata sorte Bat1 i Boniato. Na temelju dobivenih podataka vidljivo je da se istražene sorte različito
ponašaju nakon primjene folijarne ishrane gnojivom Fitolife. U Bat1 sorti gnojivo Fitolife utjecalo je na smanjenje sadržaja ukupnih fenolnih kiselina, uz istovremeno povećanje sadržaja ukupnih flavonoida zbog povećanja kampferola, apigenina i kvercetina. Kod sorte Boniato nisu utvrđene statistički značajne promjene u sadržaju ukupnih fenolnih kiselina, a folijarna aplikacija gnojiva Fitolife negativno je utjecala na sadržaj identificiranih flavonoida, miricetina i kvercetina. Značajne razlike u sadržaju fenolnih kiselina i flavonoida između uzoraka batata ukazuju da je potencijalno moguće manipulirati konvencionalnim uzgojem. Budući da je batat relativno nova kultura na našem tržištu, a posebice o listu
batata se vrlo malo zna, nadamo se da će rezultati ovog rada pobuditi veći interes kod uzgajivača, ali i krajnjih potrošača za list batata kao namirnice visoke nutritivne vrijednosti te da će uzgajivačima, zajedno s agronomskim pokazateljima, pomoći pri procjeni svrhovitosti foliarne primjene Fitolifa.
Ključne riječi
batat; flavonoidi; ORAC metoda; polifenolni spojevi
Hrčak ID:
105656
URI
Datum izdavanja:
30.6.2013.
Posjeta: 1.588 *