hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine

Mira Kolar- Dimitrijević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 243-307 preuzimanja: 2.366* citiraj
APA 6th Edition
Kolar- Dimitrijević, M. (1997). Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine. Povijesni prilozi, 16 (16), 243-307. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/107137
MLA 8th Edition
Kolar- Dimitrijević, Mira. "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine." Povijesni prilozi, vol. 16, br. 16, 1997, str. 243-307. https://hrcak.srce.hr/107137. Citirano 06.08.2020.
Chicago 17th Edition
Kolar- Dimitrijević, Mira. "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine." Povijesni prilozi 16, br. 16 (1997): 243-307. https://hrcak.srce.hr/107137
Harvard
Kolar- Dimitrijević, M. (1997). 'Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine', Povijesni prilozi, 16(16), str. 243-307. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/107137 (Datum pristupa: 06.08.2020.)
Vancouver
Kolar- Dimitrijević M. Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine. Povijesni prilozi [Internet]. 1997 [pristupljeno 06.08.2020.];16(16):243-307. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107137
IEEE
M. Kolar- Dimitrijević, "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine", Povijesni prilozi, vol.16, br. 16, str. 243-307, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107137. [Citirano: 06.08.2020.]

Sažetak
Društvo za podizanje spomenika obvezalo se još 1938. da će izdati Spomenicu i prikazati povijest spomenika. Međutim, Spomenica nije nikad objavljena i ovaj rad neke je vrsti ispunjenje te obaveze od povjesničara. Spomenik je otkriven prije 50 godina, ali njegova povijest započinje od 1924. godine. Na tom se poslu kao na osjetljivom termometru zrcale svi politički događaji, ali i nesloga koja je razarala nesložne Hrvate. Za gradnju spomenika založile su se mnoge istaknute ličnosti hrvatskoga kulturnog i privrednog života: napose spominjem kipara Roberta- Frangeša Mihanovića, dr. Milana Dečaka, arh. Vjekoslava Heinzela, privrednika Šandora Alexandera i povjesničare Vjekoslava Klaića i Rudolfa Horvata. Spomenik je izvanredno važan jer vidljivo simbolizira jedinstvo i cjelovitost Hrvatske, podsjećajući da je Hrvatska već u desetom stoljeću bila država.

Ključne riječi
hrvatski spomenici; kiparstvo 20. stoljeća

Hrčak ID: 107137

URI
https://hrcak.srce.hr/107137

Posjeta: 3.004 *