Skoči na glavni sadržaj

Umjetnost riječi : Časopis za znanost o književnosti, izvedbenoj umjetnosti i filmu, Vol. 55. No. 3-4, 2011.

Izvorni znanstveni članak

Što (sve) znaju pripovjedači?

Jiãí Hrabal ; Olomouc – Univerzita Palackého

Puni tekst: hrvatski pdf 146 Kb

str. 97-114

preuzimanja: 2.912

citiraj

Sažetak

Autor u studiji iznosi argumente protiv predstavnika komunikacijske
teorije narativa (Gérard Genette, Mieke Bal, Seymour Chatman itd.) koji
pretpostavljaju da je pripovjedač inheretan svakom narativnom tekstu.
Pritom tvrdi da je pripovjedač konstituiran samo kod onih narativnih
tekstova koji sadrže subjektivizacijska razlikovna obilježja. Osim toga
dovodi u pitanje pretpostavku apriornoog pripovjedačevog znanja
koja čini nejasnom diferencijaciju pripovjednih tekstova koji različito
funkcioniraju. Pripovjedni čin je prema mišljenju autora u prvom redu
čin nastajanja fikcionalnog svijeta, a ne čin njegova posredovanja.
Posredovanje pripada samo specifičnom tipu pripovjednog teksta.
Jednako tako autor ne smatra da je pripovjedačevo znanje neophodan atribut pripovjedača, već je to atribut specifičan samo za određen tip pripovjedača koji pripovijeda na način »kao da« poznaje priču koju pripovijeda. Pretpostavka apriornog pripovjedačeva znanja također zamagljuje razlike između fokaliziranih pripovjednih tekstova.

Ključne riječi

Hrčak ID:

109085

URI

https://hrcak.srce.hr/109085

Datum izdavanja:

1.10.2012.

Posjeta: 3.716 *