hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA

Ines Banjari   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8680-5007 ; Department of Food and Nutrition Research, Faculty of Food Technology Osijek, University of Osijek, F. Kuhača 20, Osijek, Croatia
Daniela Kenjerić ; Department of Food and Nutrition Research, Faculty of Food Technology Osijek, University of Osijek, F. Kuhača 20, Osijek, Croatia
Milena L. Mandić ; Department of Food and Nutrition Research, Faculty of Food Technology Osijek, University of Osijek, F. Kuhača 20, Osijek, Croatia

Puni tekst: hrvatski, pdf (161 KB) str. 10-16 preuzimanja: 700* citiraj
APA 6th Edition
Banjari, I., Kenjerić, D. i Mandić, M.L. (2013). UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA. Hrana u zdravlju i bolesti, 2 (1), 10-16. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112894
MLA 8th Edition
Banjari, Ines, et al. "UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA." Hrana u zdravlju i bolesti, vol. 2, br. 1, 2013, str. 10-16. https://hrcak.srce.hr/112894. Citirano 21.09.2019.
Chicago 17th Edition
Banjari, Ines, Daniela Kenjerić i Milena L. Mandić. "UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA." Hrana u zdravlju i bolesti 2, br. 1 (2013): 10-16. https://hrcak.srce.hr/112894
Harvard
Banjari, I., Kenjerić, D., i Mandić, M.L. (2013). 'UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA', Hrana u zdravlju i bolesti, 2(1), str. 10-16. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112894 (Datum pristupa: 21.09.2019.)
Vancouver
Banjari I, Kenjerić D, Mandić ML. UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA. Hrana u zdravlju i bolesti [Internet]. 2013 [pristupljeno 21.09.2019.];2(1):10-16. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112894
IEEE
I. Banjari, D. Kenjerić i M.L. Mandić, "UNOS TANINSKE KISELINE IZ KAVE I ČAJA KAO RIZIČNI ČIMBENIK ZA NISKU BIORASPOLOŽIVOST ŽELJEZA U TRUDNICA", Hrana u zdravlju i bolesti, vol.2, br. 1, str. 10-16, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112894. [Citirano: 21.09.2019.]
Puni tekst: engleski, pdf (161 KB) str. 10-16 preuzimanja: 895* citiraj
APA 6th Edition
Banjari, I., Kenjerić, D. i Mandić, M.L. (2013). AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN. Hrana u zdravlju i bolesti, 2 (1), 10-16. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112894
MLA 8th Edition
Banjari, Ines, et al. "AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN." Hrana u zdravlju i bolesti, vol. 2, br. 1, 2013, str. 10-16. https://hrcak.srce.hr/112894. Citirano 21.09.2019.
Chicago 17th Edition
Banjari, Ines, Daniela Kenjerić i Milena L. Mandić. "AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN." Hrana u zdravlju i bolesti 2, br. 1 (2013): 10-16. https://hrcak.srce.hr/112894
Harvard
Banjari, I., Kenjerić, D., i Mandić, M.L. (2013). 'AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN', Hrana u zdravlju i bolesti, 2(1), str. 10-16. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112894 (Datum pristupa: 21.09.2019.)
Vancouver
Banjari I, Kenjerić D, Mandić ML. AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN. Hrana u zdravlju i bolesti [Internet]. 2013 [pristupljeno 21.09.2019.];2(1):10-16. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112894
IEEE
I. Banjari, D. Kenjerić i M.L. Mandić, "AS A RISK FACTOR FOR LOW IRON BIOAVAILABILITY IN PREGNANT WOMEN", Hrana u zdravlju i bolesti, vol.2, br. 1, str. 10-16, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112894. [Citirano: 21.09.2019.]

Sažetak
Uvod: Željezo vezujući polifenoli su široko rasprostranjeni u hrani obzirom da su prirodno prisutni u velikom broju žitarica, povrća i začina, te u velikom broju napitaka poput vina, kave i čaja. Ovi napitci pokazuju jaku inhibiciju apsorpcije nehemskog željeza iz hrane. Trudnoća predstavlja kritičan period i za ženu i za dijete, a status željeza u krvi trudnice je posebice važan zbog svog učinka na ishod trudnoće i/ili poroda. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti unos čaja i kave, te unos željezo vezujućih polifenola iz ovih napitaka (izraženih kao ekvivalenti taninske kiseline) u trudnica. Ispitanice i metode: Konzumacija čaja i kave je bilježena putem 24-satnog prisjećanja u populaciji trudnica (N = 222). Rezultati: Tijekom trudnoće je ukupno 153 trudnice (68,9 %) pilo kavu, čaj ili oba napitka. 18,0 % trudnica (n = 40) je konzumiralo čaj, dok je kava konzumirana u puno većem postotku, od 58,6 % (n = 130). Ukupan unos ekvivalenata taninske kiseline iz čaja i kave je bio najviši tijekom 2. tromjesečja (medijan od 15,0 mg/dan), dok je u 1. i 3. tromjesečju medijan iznosio 11,0 mg/dan. Ovi su rezultati u skladu s fiziološkim promjenama u trudnoći koji vode k izbjegavanju konzumacije ovih napitaka. Tijekom 1. tromjesečja 20 trudnica koje su pile kavu i 7 trudnica koje su pile čaj odreklo se svog preferiranog napitka zbog mučnina. U 3. tromjesečju je 20 od 113 trudnica koje su pile samo kavu (17,7 %) i 6 od 23 trudnice koje su pile samo čaj (26,1 %) prestalo piti određeni napitak, a kao razlog su navele probleme sa žgaravicom. Zaključak: Iako za dio trudnica fiziologija trudnoće vodi k nižoj konzumaciji ili apsolutnom izbjegavanju preferiranog napitka, čaj i kava su visoko zastupljeni napitci među trudnicama i mogu se smatrati važnim čimbenikom za nisku bioraspoloživost željeza.

Ključne riječi
tanisnka kiselina; čaj; kafa; trudnica

Hrčak ID: 112894

URI
https://hrcak.srce.hr/112894

[engleski]

Posjeta: 1.952 *