Izvorni znanstveni članak
PRILOG ANTIČKOJ TOPOGRAFIJI OTOKA RABA – RIMSKA KERAMIČARSKA PEĆ NA LOPARU
GORANKA LIPOVAC VRKLJAN
BARTUL ŠILJEG
Sažetak
Kada bi onamo živio koji se time zanima i kada bi raspolagao svotom, mogao bi sabrati pravi muzej i podignuti Loparu ime i važnost! (fra O. Badurina Kronika I, 136). Zahvaljujući epigrafskim podatcima o organizaciji grada Arbe i njezine uprave kao glavnog antičkog središta života na otoku, otvoreni su novi pravci promišljanja o antičkom gospodarstvu otoka Raba. Oni su upotpunjeni vrijednim podatcima opata Badurine iz Kamporske kronike kao i svjedočenjima lokalnih kazivača. Prikupljeni podatci potakli su intenzivna rekognisciranja šireg područja Lopara kao i čitavog otoka pri kojima su utvrđeni brojni antički arheološki lokaliteti kojima istraživanja tek slijede. Na temelju otkrića keramičarske peći u uvali Podšilo na Loparu i terenskih pregleda njezina zaleđa, u radu se donose nove spoznaje o jednom proizvodnom keramičarskom središtu Raba. Važnost ovog nalaza posebno se očituje u njegovom lokalnom obilježju, čime se upotpunjuje karta dosada utvrđenih i pretpostavljenih keramičarski radionica priobalja i otočja rimske provincije Dalmacije. Loparska je radionica djelovala tijekom druge polovice 3. st. po Kristu unutar jednog rustičnog gospodarsko – stambenog kompleksa. Na temelju terenskih pregleda zaključuje se da su i ostali loparski antički
objekti bili u funkciji gospodarstva, a namjena im je ovisila o prirodnim preduvjetima i dostupnosti sirovina određene mikrocjeline.
Ključne riječi
Lopar; Podšilo; rimska keramičarska peć; topografija; antika; rimsko doba
Hrčak ID:
114261
URI
Datum izdavanja:
31.12.2012.
Posjeta: 2.632 *