Izvorni znanstveni članak
PROMEGOMENA AD BIOGRAPHIAM CROATICAM (U VIENCU DO ŠENOINE SMRTI)
Ivan Pederin
Sažetak
Vienac je objavio velik broj životopisa i nekrologa. Najprije europskih učenjaka, među kojima je više filologa nego prirodoznanstvenika. Time je Vienac uzdigao znanost do nacionalnog načela napretka. U životopisima hrvatskih povijesnih veličina u znanosti i umjetnosti ističe se žaljenje što nisu ostali u Hrvatskoj i tamo djelovali. Ali oni se stavljaju uz bok europskim veličinama. Među filolozima najvažniji su Česi, oni, starija braća, uzor su hrvatskim filolozima. Slijede Rusi, ali
se u njihovim životopisima prešućuje slavjanofilstvo. Ovi životopisi objavljuju se da bi se stvorila slavenska uzajamnost, što nije uspjelo ili je samo djelomično uspjelo u slučaju zbližavanja Hrvata i Čeha, ali to se nije nastavilo u XX. st. Slijede znatni Hrvati koji su vodili nacionalnu znanost, umjetnost i književnost. Prirodoznanstvenika je malo, malo je političara i državnika. Nije objavljen životopis Ivana Mažuranića, Jelačića, uopće nijednog bana poslije Tome Bakača iz XVII. st.,
čak ni životopis Nikole Zrinskog Sigetskog. Velik je broj životopisa posvećen pregaocima. Pregaoci su bili otprilike stajaća vojska intelektualaca okupljenih većinom u Zagrebu. Oni su bili agenti za širenje Matičinih knjiga i časopisa. Bili su čestiti, skromni, požrtvovni, siromašni, a kao i ugledni pisci potjecali su iz skromnih građanskih obitelji, pa i seljačkih. Poštenje je onda imalo društveni ugled. Učili su strane jezike, njemački, francuski, talijanski, prevodili, pisali pjesme s više ili manje uspjeha. Nisu imali osobitu naobrazbu, ponajčešće trogodišnji tečaj za rad u upravi. Uopće, malo je bilo intelektualaca koji
su kao Franjo Marković, Ljudevit Gaj ili Ivan Dežman završili sveučilišni studij. Pa ipak, kakav polet je bio u tim ljudima da svoj hrvatski narod privedu napretku, da mu dadu karakter i dostojanstvo! Među njima bio je ne mali broj Nijemaca, bližih ili daljih potomaka doseljenika. To je čudno ako se zna da se neprestano psovalo protiv "germanizacije".
Bilo je i mnogo svećenika, skromnih, marljivih narodnih svećenika koji su u žaru svoje vjere nesebično pomagali neukim i siromašnim seljacima, često im pomagali da se školuju. U Viencu se njihov rad opisuje otprilike onako kako bi se danas opisao socijalni rad ili nacionalno osvješćivanje. Ali većina tih svećenika je svojim
dobrim djelima nasljedovala Isusa, oni su nastojali biti dobri pastiri – pastor fido, ποιμεν καλος. Oni su slijedili novozavjetno načelo da valja ljubiti Boga više od svega, a bližnjega kao samoga sebe. U Viencu ima životopisa biskupa, ali ne Jurja Haulika ni J. J. Strossmayera. Jedva da ima životopisa velikaša kao što je barun Karlo Prandau, skladatelj. Svijet Vienca laički je i građanski.
Ključne riječi
Vienac; životopis; znanost; umjetnost; književnost
Hrčak ID:
115956
URI
Datum izdavanja:
10.1.2014.
Posjeta: 2.125 *