Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

MORALNOTEOLOŠKA PROMIŠLJANJA KLERIKA U BAROKNOM DUBROVNIKU

Relja SEFEROVIĆ


Puni tekst: hrvatski pdf 341 Kb

str. 85-117

preuzimanja: 529

citiraj


Sažetak

Dugotrajno razdoblje obnove poslije velikog potresa 1667. godine vlasti Dubrovačke Republike iskoristile su da bi pod izlikom nedovoljnih sredstava izvršile poseban pritisak na kler nadbiskupije, nastojeći ga što više ograničiti. Iako je kler osiromašio i nazadovao,
očuvala se čvrsta intelektualna jezgra pojedinaca koji su kao državni teolozi, tj. posebni savjetnici vlasti u pitanjima odnosa između države i Crkve, odgovarali na stotine pitanja vezanih uz razne pojave iz svakodnevice. Zahvaljujući međunarodnim utjecajima s vremenom su počeli pisati radove iz područja moralne teologije. Većina je nastala u obliku bilježaka s predavanja tijekom studija na visokim učilištima u Napulju i Rimu, ali dvije veće rasprave zaslužuju osobitu pažnju. Viridarium franjevca Vitala Andrijaševića donosi
niz ćudorednih savjeta, izdvajajući škrtost kao korijen grijeha, dok dominikanac Vlaho Morgini u učenoj raspravi o lihvi ne zaostaje za vodećim teolozima druge polovice 18. stoljeća. Na osebujan način pridružio im se svjetovnjak Stjepan Šuljaga, koji je u predgovoru
djela francuskog isusovca Antoinea o moralnoj teologiji iznio kritičke opaske o filozofiji i teologiji.

Ključne riječi

Dubrovačka Republika, društvo, Crkva, moralna teologija, lihva, fra Vital Andrijašević, o. Vlaho Morgini, Stjepan Šuljaga

Hrčak ID:

116105

URI

https://hrcak.srce.hr/116105

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.267 *