hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE

Miroslav AKMADŽA

Puni tekst: hrvatski, pdf (333 KB) str. 171-202 preuzimanja: 3.988* citiraj
APA 6th Edition
AKMADŽA, M. (2003). UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE. Croatica Christiana periodica, 27 (52), 171-202. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/11909
MLA 8th Edition
AKMADŽA, Miroslav. "UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE." Croatica Christiana periodica, vol. 27, br. 52, 2003, str. 171-202. https://hrcak.srce.hr/11909. Citirano 29.03.2020.
Chicago 17th Edition
AKMADŽA, Miroslav. "UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE." Croatica Christiana periodica 27, br. 52 (2003): 171-202. https://hrcak.srce.hr/11909
Harvard
AKMADŽA, M. (2003). 'UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE', Croatica Christiana periodica, 27(52), str. 171-202. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/11909 (Datum pristupa: 29.03.2020.)
Vancouver
AKMADŽA M. UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE. Croatica Christiana periodica [Internet]. 2003 [pristupljeno 29.03.2020.];27(52):171-202. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11909
IEEE
M. AKMADŽA, "UZROCI PREKIDA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU VATIKANA I JUGOSLAVIJE 1952. GODINE", Croatica Christiana periodica, vol.27, br. 52, str. 171-202, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11909. [Citirano: 29.03.2020.]

Sažetak
Nakon Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji je na vlast došla Komunistička partija, koja je u skladu sa svojom ateističkom ideologijom bila nesklona vjerskim zajednicama, a posebice Katoličkoj crkvi, koju je optuživala za navodnu suradnju s ustaškim režimom. Odmah nakon rata komunistički je režim krenuo u otvorenu borbu protiv Katoličke crkve, a posebice povezanosti katoličkih biskupa u Jugoslaviji sa Svetom Stolicom. Uslijedila su hapšenja i ubijanja biskupa i svećenika, onemogućavanje i zabrana vjeronauka u državnim školama, oduzimanje crkvene imovine, zabrane vjerskog tiska i drugi oblici gušenja vjerskih sloboda. Takvom ponašanju komunističkog režima oduprli su se katolički biskupi, na čelu s nadbiskupom Stepincem, te su na sve to ukazali otvorenim i kritičkim pastirskim pismom u rujnu 1945. godine. Komunistički je režim na pismo odgovorio još oštrijim mjerama, što je kulminiralo osudom nadbiskupa Stepinca na tešku robiju 1946. godine. Potom je komunistički režim pokrenuo kampanju stvaranja svećeničkih udruženja, radi razbijanja jedinstva u Katoličkoj crkvi u Jugoslaviji, ali je naišao na žestok otpor katoličkih biskupa, koje je Vatikan u tome podržavao. Zbog tog otpora jugoslavenska vlada je dodatno zaoštrila svoju politiku prema Katoličkoj crkvi. Kada je u jesen 1952. godine Biskupska konferencija, na sugestije Svete Stolice, donijela odluku o zabrani svećeničkih udruženja, jugoslavenska je vlada uputila Vatikanu oštru notu i optužila ga za miješanje u unutrašnje stvari. Budući da je u međuvremenu stigla vijest da je nadbiskup Stepinac imenovan kardinalom, jugoslavenska je vlada iskoristila taj čin kao povod za prekid diplomatskih odnosa s Vatikanom.

Ključne riječi
Politička povijest; diplomacija; Jugoslavija; Vatikan; povijest XX. stoljeća

Hrčak ID: 11909

URI
https://hrcak.srce.hr/11909

[engleski]

Posjeta: 5.430 *