Pregledni rad

Oplemenjivanje ratarskog i povrtnog bilja u Hrvatskoj

Vinko Kozumplik
Zdravko Martinić-Jerčić

Sažetak

Prva sorta poljoprivrednog bilja odabrana iz planskog međusortnog križanja u Hrvatskoj bila je sorta kukuruza Stražimirac. Autor sorte bio je Dragutin Stražimir iz Donje Zeline. Sorta se proširila u proizvodnji polovinom XIX stoljeća. Početak znanstvenog oplemenjivačkog rada u Hrvatskoj bio je vezan uz Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. G. Bohutinsky je prvi hrvatski biljni oplemenjivač i znanstvenik. Radio je na ovom učilištu od 1904-1914.g. Najviše je poznat po sorti pšenice Sirban prolifik. Bohutinsky i Mandekić već u prvoj dekadi XIX st. rade i na proučavanju samooplodnih linija i hibrida kukuruza. Ovaj problem su kasnije, prije II svjetskog rata, na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu proučavali Tavčar i Kvakan. Nakon Mandekića u Križevcima je radio na oplemenjivanju poljoprivrednog bilja Korić od 1922-1931., kada je prešao u Osijek. Najpoznatija mu je sorta pšenice U1. Bio je uspješan i u oplemenjivačkom radu na kukuruzu. Tavčar je bio autor više sorata poljoprivrednih kultivara iako je bio prvenstveno genetičar i pedagog. Prije drugog svjetskog rata na oplemenjivanju bilja rađeno je uspješno i na vlastelinstvima u istočnoj Hrvatskoj, već od 1909. na imanju grofa Pejačevića u Rumi, nešto kasnije na imanju grofa Eltza u Vukovaru i dr.
Nakon II svjetskog rata oplemenjivački rad na poljoprivrednom i povrtnom bilju bio je najviše izvođen u Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zagrebu (danas Bc Instutut) i na Poljopirvednom institutu u Osijeku. Na oplemenjivanju duhana radilo se u Duhanskom instutu u Zagrebu, a na šećernoj repi u Institutu za šećernu repu u Osijeku. Na oplemenjivanju povrća rađeno je u Institutu za povrće u Botincu. Na oplemenjivanju bilja rađeno je i na sadašnjem Agronomskom fakultetu u Zagrebu i na Poljoprivrednom instututu u Križevcima, a u novije vrijeme i u nekoliko privatnih tvrtki. Hrvatskim biljnim oplemenjivačima je do 1999. g. priznato ukupno 730 domaćih kultivara pretežno oraničnog bilja. Najpoznatija imena nakon II svjetskog rata su Potočanac, autor prvih visokorodnih polupatuljastih sorata pšenice i Palaveršić, autor prvog hrvatskog hibrida kukuruza. Selekcije oba autora su svojevremeno dominirala u proizvodnji u Hrvatskoj. Kod većine poljoprivrednih kultura domaće selekcije su i danas najviše tražene od strane hrvatskih proizvođača.

Ključne riječi

oplemenjivanje bilja; sorta oranične kulture; povrtne kulture

Hrčak ID:

12522

URI

https://hrcak.srce.hr/12522

Datum izdavanja:

14.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.263 *