Stručni rad

ZALEĐIVANJE ISTOČNE OBALE JADRANA

Božena Volarić ; Geofizički zavod „ANDRIJA MOHOROVIČIĆ
Davor Nikolić ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb

Sažetak

Ponekad se, tijekom ledenih zima uz jaku do olujnu buru, zalede pojedini dijelovi naše obale i mora u plićaku na sjevernom Jadranu. Ta vremenska pojava, iako je neobična za zemljopisne širine našega Jadrana, javlja se ponekad čak i na srednjem mu dijelu. U ovom se
radu iznose svi nama poznati slučajevi zaleđivanja Jadrana pri buri, od početka 20. stoljeća. Slučajevi s foto zapisima nadopunjavani su meteorološkim podacima. Za sjeverni Jadran navodi se kao primjer senjska luka, zaleđena dana 12. veljače 1956., a za srednji Jadran svjetionik Svetog Petra u Makarskoj, zaleđen u noći 22./23. siječnja 1963., uz vrlo dojmljive snimke s oba područja. Usporedbom klimatskih uvjeta diskutira se mogućnost zaleđivanja i južnog dijela Jadrana.
Pokazalo se da bura na oba područja (srednjem i južnom Jadranu) postiže jednaki intenzitet s maksimalnim udarom 45 m/s. Maksimalno neprekidno trajanje jake bure podjednako je na oba područja: 68 sati na srednjem Jadranu (Split), a na južnom 67 sati (Dubrovnik). Olujna bura je u Dubrovniku relativno rijedak događaj, osobito ljeti, što općenito vrijedi za cijeli Jadran, ali naročito za južni. Uz taj klimatski manjak, u radu se navodi i nepovoljnija morfologija južne
obale Jadrana, što predstavlja još veću zapreku mogućem zaleđivanju i na tom dijelu naše obale.

Ključne riječi

sjeverni, srednji i južni Jadran; bura; zaleđivanje pri buri

Hrčak ID:

133925

URI

https://hrcak.srce.hr/133925

Datum izdavanja:

6.2.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.045 *