Izvorni znanstveni članak
Stanovanje mletačkih upravitelja u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća
Krasanka Majer Jurišić
; Hrvatski restauratorski zavod
Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja kneževih palača Cresa, Krka, Raba, Paga, Šibenika, Zadra, Splita, Trogira, Hvara i Korčule – gradskih središta u vrijeme mletačke uprave u Dalmaciji. Analiza prostornog rasporeda, tlocrtne sheme i vertikalne podjele unutar građevine, kao i oblikovanja pročelja pokazala je da se u slučaju ove vrste građevina susrećemo s nizom uzora. Te palače nastaju kombiniranjem postojećih modela privatne izgradnje, s određenim modifikacijama s obzirom na funkcije. U njihovu oblikovanju jasno je vidljiva želja za pokazivanjem i izražavanjem mogućnosti i snage predstavnika mletačke uprave. Općenito govoreći, proizlazi da je tijekom 15. i 16. stoljeća prevladavalo uređenje postojećih srednjovjekovnih kneževih palača, ali i određen broj njihovih novih gradnji. U kasnijem razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji, u 17. i 18. stoljeću, te se palače samo održavaju i pregrađuju.
Ključne riječi
upravna arhitektura; kneževa palača; stambena arhitektura; Dalmacija; mletačka uprava; generalni providur
Hrčak ID:
134142
URI
Datum izdavanja:
5.3.2014.
Posjeta: 2.308 *