hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR

Branka Vikić - Belančić

Puni tekst: hrvatski, pdf (6 MB) str. 477-494 preuzimanja: 185* citiraj
APA 6th Edition
Vikić - Belančić, B. (1998). ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), 477-494. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/134581
MLA 8th Edition
Vikić - Belančić, Branka. "ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 10-11, 1998, str. 477-494. https://hrcak.srce.hr/134581. Citirano 23.07.2019.
Chicago 17th Edition
Vikić - Belančić, Branka. "ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 10-11 (1998): 477-494. https://hrcak.srce.hr/134581
Harvard
Vikić - Belančić, B. (1998). 'ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), str. 477-494. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/134581 (Datum pristupa: 23.07.2019.)
Vancouver
Vikić - Belančić B. ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1998 [pristupljeno 23.07.2019.];(10-11):477-494. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134581
IEEE
B. Vikić - Belančić, "ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 10-11, str. 477-494, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134581. [Citirano: 23.07.2019.]

Sažetak
Antičko naselje u današnjem Ludbregu poznato iz antičkih itinerara kao postaja lovia-Botivo, na putu od Poeto via do Murse, posljednja desetljeća potvrđeno je kao značajni arheološki lokalitet Gornje Panonije. Raniji slučajni nalazi arheološkog materijala, osobito iz XIX st. koji su ot­kriveni u vrtovima, voćnjacima, podrumima, dvorištima, poljima i dr. pripadaju pretežno rimskom razdoblju, ali točna lokacija i karakter antičkog naselja nije bila poznata. Međutim, promatranje cijelog područja Ludbrega pokazalo je, da u južnom dijelu Ludbrega postoji nukleus pačetvorinastog rastera, koji podsjeća na rimski logor ili grad. Za vrijeme sutavnih istraživanja i iskopavanja koji su se provodili tijekom deset godina (1968-1979) od strane ekipe antičara Arheološkog muzeja u Za­grebu, otkriveno je da je lovia bila gusto naseljena i utvrđena sa svih strana be­demima. Njezin razvoj trajao je od I. st. do prve polovine V. st. Raspored istraživačkih sondi planiran je na 45 mjesta. Stratigrafska situacija bila je slijedeća: Ranocarski stratrum (I. st.-sredina II. st.) je ležao na dubini od 1.60-2.40 m. Srednjecarski stratum (druga polovina II. st.-III. st.) ležao je na
dubini od 1.20-1,60 m), a kasnocarski na dubini od 0,40-1,20 m).
Analiza dispozicija urbanih areala pokazala je, da su oficijelne građevine bile u srednjem dijelu naselja, bliže sjevernom zidu ili bedemu; Stambeni ob­jekti (ostatci insula), ležali su sa obje strane ul. A. Blažića, te prema južnom i jugozapadnom bedemu, dok u kasnocarskom razdoblju grad se je širio izvan sjevernog zida grada u tzv. suburbium (podgrađe).
Medu ostacima javne arhitekture ističu se: Dio ranocarskog bazena
(sonda 2/68), masivni zid sa pilastrom jednog velikog objekta (sonda 3/68 i 5/68), koji je imao dvije faze gradnje (vjerovatno Horreum). Termalni kom­pleks koji je prvotno imao tri bazena, a u kasno antičko doba bio je adaptiran u ranokršćanski objekt (Preradovićeva 24).
Među nekoliko sondi otkriveni su ostaci fortifikacijskog sustava lovije i to od ranocarskih, srednjecarskih do kasnocarskih bedema. U idealnoj rekon­strukciji bedemi su zatvarali prostor od 170 x 200 m. Na sjevernom i istočnom bedemu zasad je otkriven trag od dva poteza (unutarnjeg i vanjskog). Velika količina arheološkog materijala, a osobito keramike, daje nam ne samo preciznije podatke za datiranje naselja i pojedinih objekata, nego i uvid u povijesni i kulturni život i razvoj, ekonomski standard, trgovačke veze sa
drugim dijelovima Panonije kao i sa bližim i daljim provincijama Rimskog car­stva (Italia, Galia, Germania, Noricum, Sjeverna Afrika i dr.). U završnim razmatranjima sintetizirani su rezultati istraživanja i prikazan razvoj Ludbrega kroz nekoliko stoljeća rimske vladavine u Jugozapadnoj Pan­oniji.
Čini se da je rimska lovia bila prije svega civilno, urbanizirano naselje, učvršćeno gradskim bedemima, zbog svog istaknutog položaja na Dravskoj magistrali i u blizini dravskog Limesa. Otkriće dva rimska spomenika u Ludbregu posebnog su značenja, jer je na oba sačuvano, antičko ime Ludbrega "lOVIA".

Hrčak ID: 134581

URI
https://hrcak.srce.hr/134581

[engleski]

Posjeta: 310 *