hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima

Boris Škvorc ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (590 KB) str. 63-98 preuzimanja: 561* citiraj
APA 6th Edition
Škvorc, B. (2012). Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, (5), 63-98. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/136246
MLA 8th Edition
Škvorc, Boris. "Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima." Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, vol. , br. 5, 2012, str. 63-98. https://hrcak.srce.hr/136246. Citirano 06.08.2020.
Chicago 17th Edition
Škvorc, Boris. "Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima." Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu , br. 5 (2012): 63-98. https://hrcak.srce.hr/136246
Harvard
Škvorc, B. (2012). 'Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima', Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, (5), str. 63-98. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/136246 (Datum pristupa: 06.08.2020.)
Vancouver
Škvorc B. Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu [Internet]. 2012 [pristupljeno 06.08.2020.];(5):63-98. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136246
IEEE
B. Škvorc, "Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima", Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, vol., br. 5, str. 63-98, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136246. [Citirano: 06.08.2020.]

Sažetak
Ovaj rad predstavlja problemski postavljen pregled hrvatskog kriminalističkog romana. Posebna pozornost stavljena je na razvoj forme tijekom razdoblja komunističkog režima. U radu autor tvrdi da je fuzija kriminalističkog romana i fantastične proze koja se razvila kao hrvatska razlika u žanru od velike važnosti za razvoj hrvatske postmoderne proze. Također se sugerira da je ovaj žanr generirao
političku artikulaciju na razini književne vrijednosti, razliku koja je potkopala sliku o stabilnosti kanona kao dijakronijskog niza djela koja ne uzima u obzir subalterne glasove/narativne iskaze što proizvode razliku u odnosu prema hegemoniji kulturne moći. U središnjem dijelu ove studije analiziraju se dva suvremena romana i njihova subverzivna snaga na formalnoj razini analize. Oni se interpretiraju kao postmoderni postetični romani i ‘hrvatski odgovor’ na dominantne pojave u kriminalističkoj fikciji na globalnoj sceni. Posebno se naglašava da te devijacije od norme, u hrvatskom
slučaju prisutne još od Nenada Brixyja, također nisu usamljena pojava. Stoga se u obzir uzima činjenica da je otklon od sheme zapravo od samih početaka krimića bio važan subverzivni element u procesu prepletanja trivijalnog i visokog, priznatog i marginalnog, bez obzira na to je li riječ o politici ili poetici teksta.

Ključne riječi
geneologija žanra; hrvatski model; kanon; kompetencija čitanja; korpus; kriminalistički roman; postmoderna dekonstrukcija modela

Hrčak ID: 136246

URI
https://hrcak.srce.hr/136246

[engleski]

Posjeta: 878 *