APA 6th Edition Breglec, Z. (2015). Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku. Jat, 1 (2), 204-219. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/138594
MLA 8th Edition Breglec, Zrinka. "Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku." Jat, vol. 1, br. 2, 2015, str. 204-219. https://hrcak.srce.hr/138594. Citirano 08.12.2019.
Chicago 17th Edition Breglec, Zrinka. "Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku." Jat 1, br. 2 (2015): 204-219. https://hrcak.srce.hr/138594
Harvard Breglec, Z. (2015). 'Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku', Jat, 1(2), str. 204-219. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/138594 (Datum pristupa: 08.12.2019.)
Vancouver Breglec Z. Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku. Jat [Internet]. 2015 [pristupljeno 08.12.2019.];1(2):204-219. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138594
IEEE Z. Breglec, "Rod, spol i žena u hrvatskome jeziku", Jat, vol.1, br. 2, str. 204-219, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138594. [Citirano: 08.12.2019.]
Sažetak Ovaj je rad kratak prikaz reprezentacije žene u hrvatskome jeziku. U prvom dijelu rada određuje se jezična razina na kojoj se uopće može govoriti o seksizmu i/ili diskriminaciji na temelju spolne ili rodne pripadnosti. Granice među razinama na kojima se o diskriminaciji može govoriti jasno su definirane. Na razini gramatike o njima se ne može govoriti jer je jezik zatvoren sustav koji funkcionira po određenim pravilima, a i imenički je rod gramatička kategorija koja se odražava na riječima pridruženima imenici. Međutim jezik može biti diskriminatoran i seksistički na razini leksika, ustaljenih sintagmi i fraza, tj. preciznije, na razini njihove upotrebe. Ta se tema problematizira u drugom dijelu rada gdje se donose primjeri iz leksičkog inventara hrvatskoga jezika, primjeri ustaljenih sintagmi, fraza te na kraju osvrt na leksikografsku praksu koja ne mora, ali može biti indikator poimanja osoba ženskoga spola u stvarnome društvenom kontekstu.