hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti

Marko Kardum   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0797-6677 ; Gimnazija Tituša Brezovačkog, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (385 KB) str. 427-443 preuzimanja: 569* citiraj
APA 6th Edition
Kardum, M. (2014). Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti. Filozofska istraživanja, 34 (3), 427-443. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/139106
MLA 8th Edition
Kardum, Marko. "Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti." Filozofska istraživanja, vol. 34, br. 3, 2014, str. 427-443. https://hrcak.srce.hr/139106. Citirano 04.08.2020.
Chicago 17th Edition
Kardum, Marko. "Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti." Filozofska istraživanja 34, br. 3 (2014): 427-443. https://hrcak.srce.hr/139106
Harvard
Kardum, M. (2014). 'Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti', Filozofska istraživanja, 34(3), str. 427-443. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/139106 (Datum pristupa: 04.08.2020.)
Vancouver
Kardum M. Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti. Filozofska istraživanja [Internet]. 2014 [pristupljeno 04.08.2020.];34(3):427-443. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139106
IEEE
M. Kardum, "Umjetnost kao samorefleksija. Od Hegelova kraja povijesti do Dantoova kraja umjetnosti", Filozofska istraživanja, vol.34, br. 3, str. 427-443, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139106. [Citirano: 04.08.2020.]

Sažetak
Napredak umjetničkih praksi i stvaranje nove kategorije umjetničkih artefakata očekivano je doveo i do problema intuitivnog, ali i teorijskog određenja navedenih artefakata i praksi kao (ne)umjetničkih. Uvođenje do tada neumjetničkih ili uporabnih predmeta svakodnevnoga svijeta u svijet umjetnosti otvorio je rascjep u određivanju predikata biti umjetničkim djelom. Odgovor i teorijski izazov koji je uslijedio pojavio se u često osporavanoj potrebi pa i samoj mogućnosti da se umjetnost uopće definira. Čini se da, u kontekstu navedenog problema, potreba nije sporna, ali mogućnost definiranja snažno je metodološki određena – željena definicija ne smije se urušiti novim napretkom umjetničkih praksi, posebno s obzirom da se izvodi iz umjetnosti kao dovršenog sustava. Nadalje, ona unatoč svojoj dovršenosti mora moći obuhvatiti nove umjetničke predmete i tako zadržati demokratičnost, inovativnost i imaginaciju kao obilježja koja tradicionalno konstituiraju područje umjetničkoga. Tako zahtjevan zadatak, koji bez dublje teorijske analize djeluje gotovo protuslovno, moguće je izvršiti spojem Dantoovih i Hegelovih teorija. Umjetnost valja pokušati definirati iz nje same, njenog historijskog napretka, a ujedno i opravdano napustiti estetiku kao filozofsku disciplinu koja se pokazuje nedovoljnom u korist samoproblematizacije umjetnosti kao filozofije umjetnosti. Time umjetnost sama sebi postaje objektom ispitivanja i vlastitom filozofijom koja omogućuje traženu dvostrukost u njenom definiranju.

Ključne riječi
definiranje umjetnosti; kraj povijesti; kraj umjetnosti; estetika; filozofija umjetnosti

Hrčak ID: 139106

URI
https://hrcak.srce.hr/139106

[engleski]

Posjeta: 900 *