Filozofska istraživanja, Vol. 34 No. 4, 2014.
Izvorni znanstveni članak
Patentna prava na genetički modificirane usjeve kao novi oblik kolonijalizma
Ivica Kelam
orcid.org/0000-0001-9087-0314
; Visoko Evanđeosko teološko učilište u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Namjera je ovog rada istaknuti da je presudom Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Diamond vs. Chakrabarty dozvoljeno patentiranje životnih oblika. Biotehnološke korporacije presudom su dobile poticaj za patentiranje i stavljanje na tržište svojih proizvoda, u prvom redu genetički modificiranih usjeva. Mogućnost patentiranja životnih oblika, od biljaka i životinja do ljudskih gena, izazvalo je mnoštvo novih etičkih dvojbi. Ovaj rad istražuje pitanje patentnih prava u njegovoj kompleksnosti. Patentna zaštita omogućila je nerazmjernu moć biotehnološkim korporacijama u odnosu na poljoprivrednike, o čemu svjedoče mnoge tužbe koje su biotehnološke korporacije na čelu s Monsantom pokrenule protiv poljoprivrednika. Posebno se osvrćemo na sudski spor između Monsanta i Percyja Schmeisera, u čijem se slučaju jasno ocrtavaju sve etičke dvojbe koje donosi tehnologija genetičkog modificiranja. Sporazum TRIPS pokušaj je usklađivanja zakonodavstva država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) s potrebama i željama vezanima uz zaštitu patentnih prava korporacija. Terminator-tehnologija nastala je kao odgovor biotehnoloških korporacija na kršenje patentnih prava njihovog genetički modificiranog sjemena. U radu je, kroz analizu razvoja patentne zaštite, vidljiv trend dominacije biotehnoloških korporacija ne samo na tržištu već i u strukturama društva. Tehnologija genetičkog modificiranja, prema tumačenju pojedinih autora, postaje nova vrsta imperijalizma ili kolonijalizma.
Ključne riječi
patentna prava; korporacije; Monsanto; Percy Schmeiser; terminator-tehnologija; kolonijalizam; TRIPS; WTO
Hrčak ID:
142579
URI
Datum izdavanja:
25.5.2015.
Posjeta: 1.940 *