hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI

Ida Katičić Bogdan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Karla Švorinić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Saša Bogdan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Davorin Kajba ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (518 KB) str. 339-348 preuzimanja: 266* citiraj
APA 6th Edition
Katičić Bogdan, I., Švorinić, K., Bogdan, S. i Kajba, D. (2015). GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI. Šumarski list, 139 (7-8), 339-348. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/146384
MLA 8th Edition
Katičić Bogdan, Ida, et al. "GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI." Šumarski list, vol. 139, br. 7-8, 2015, str. 339-348. https://hrcak.srce.hr/146384. Citirano 19.07.2019.
Chicago 17th Edition
Katičić Bogdan, Ida, Karla Švorinić, Saša Bogdan i Davorin Kajba. "GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI." Šumarski list 139, br. 7-8 (2015): 339-348. https://hrcak.srce.hr/146384
Harvard
Katičić Bogdan, I., et al. (2015). 'GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI', Šumarski list, 139(7-8), str. 339-348. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/146384 (Datum pristupa: 19.07.2019.)
Vancouver
Katičić Bogdan I, Švorinić K, Bogdan S, Kajba D. GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI. Šumarski list [Internet]. 2015 [pristupljeno 19.07.2019.];139(7-8):339-348. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/146384
IEEE
I. Katičić Bogdan, K. Švorinić, S. Bogdan i D. Kajba, "GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI", Šumarski list, vol.139, br. 7-8, str. 339-348, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/146384. [Citirano: 19.07.2019.]

Sažetak
Divlja trešnja (Prunus avium L.) vrlo je vrijedna vrsta šumskog drveća koja raste u prekinutom arealu u mješovitim šumama južne, središnje i zapadne Europe U nekoliko zemalja pokrenuti su dugoročni programi oplemenjivanja ove vrste, namijenjeni poboljšanju kvalitete i proizvodnje njenog drveta. U Hrvatskoj je provedena selekcija 27 stabala divlje trešnje na osnovi osam fenotipskih kriterija i osnovana je klonska sjemenska plantaža na području šumarije Kutina. Za potrebe ovog istraživanja u plantaži je odabran uzorak od 14 klonova, predstavljenih sa po četiri ramete. Na odabranim rametama izvršena su mjerenja tijekom dvije godine ; 2010. i 2011. Za procjenu vegetativne aktivnosti vršene su izmjere promjera na 50 cm visine debla. Za procjenu generativne aktivnosti (cvatnje i plodonošenja) na svakoj je rameti odabrana i obilježena po jedna primjerna grana. Izmjerena je puna dužina odabrane grane i svih njenih izbojaka koji su nosili cvjetove i plodove. Na primjernim su granama, na svakoj rameti, u 2010. i 2011. godini u travnju prebrojani svi cvjetovi. U svibnju su na primjernim granama prebrojani svi plodovi. Broj cvjetova ili plodova je za sve izmjerene ramete sveden na 100 cm dužine grane (Slika 1, Slika 3). Zametanje plodova (Fruit set) izračunato je kao omjer cvjetova i plodova (Slika 4). Za sva svojstva prikazani su prosječni koeficijenti unutarklonske varijabilnosti za obje godine (Slika 2). Na temelju meteoroloških podataka za Kutinu 2009., 2010. i 2011. godine izračunati su parametri zadovoljenja potreba biljaka za zimskim inaktivnim temperaturama (Winter chilling), kao i proljetnim temperaturama, potrebnim za pokretanje sokova i početak vegetacijskog perioda (Forcing), po Luedeling i dr. 2013. (The Chilling Hours Model, The Utah Model za „Winter chilling“ i Growing Degree Hours Model za „Forcing“)(Tablica 2). Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost nekih reproduktivnih svojstava na uzorku grupe klonova divlje trešnje iz klonske sjemenske plantaže Kutina, utvrditi međusoban odnos tih svojstava i odnos sa svojstvima vegetativnog rasta. Pritom se nastojalo zapažene odnose staviti u kontekst podataka o okolišnim uvjetima u vrijeme cvatnje i plodonošenja. Od promatranih generativnih svojstava klonovi su se statistički značajno razlikovali u broju plodova na 100 cm i po zametanju plodova, gledano zbirno za dvije godine (Tablica 1). Te su razlike bile uzrokovane razlikama između klonova s ekstremnim vrijednostima, dok se većina ostalih klonova međusobno nije statistički značajno razlikovala (Tukey Kramer test). Sveukupne nepovoljne okolišne prilike 2011. godine (nedovoljna količina zimskog hlađenja, previsoke temperature i suša u proljeće) rezultirali su slabijim prosječnim zametanjem plodova, nego u 2010. godini, kada su sve navedene prilike bile povoljnije (Tablica 3). Vrijednosti zametanja plodova za 2010. i 2011. godinu bile su u skladu s drugim istraživanjima ili čak više, što upućuje na zadovoljavajući rodni potencijal ovih klonova u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, prisutnosti polinatora i pravovremenog suzbijanja štetnika. Pronađene su visoko statistički značajne korelacije između broja cvjetova na 100 cm i broja plodova na 100 cm, kao i između zametanja
plodova i broja plodova na 100 cm za 2010. i 2011. godinu. U ovom istraživanju nisu pronađene statistički značajne korelacije između vegetativnog rasta promjera cijele biljke i reproduktivnih svojstava procijenjenih pomoću primjernih grana (Tablica 3).

Ključne riječi
unutarklonska i međuklonska varijabilnost; broj cvjetova i plodova; zamatanje plodova; zimske inaktivne temperature; temperature za pokretanje vegetacije

Hrčak ID: 146384

URI
https://hrcak.srce.hr/146384

[engleski]

Posjeta: 517 *