Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.17018/portal.2015.1

Kasnoantički ruralni kompleks uz crkvu sv. Krševana na Glavotoku (otok Krk)

Andrej Janeš orcid id orcid.org/0000-0003-0683-3364 ; Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za kopnenu arheologiju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 2.474 Kb

str. 22-22

preuzimanja: 614

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 2.474 Kb

str. 9-21

preuzimanja: 770

citiraj


Sažetak

Crkva sv. Krševana izgrađena je na terasama zapadnog dijela otoka Krka, poznatog kao Šotovento, nad uvalom
Čavlena, na rtu Glavotoku, 2 km od sela Milohnića. Smjestila se na području koje se od juga prema sjeveru, u nizu terasa, spušta prema moru.
Tijekom rujna 2012. g. djelatnici Odjela za arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog
zavoda proveli su probno arheološko istraživanje na području nalazišta uz crkvu sv. Krševana. U starijoj se literaturi pretpostavljalo postojanje vjerojatno antičkih ostatka u okolici same crkve na temelju pronađenih ulomaka antičkog građevinskog materijala. Probnim istraživanjem istražena je površina 111 m2. Otvoreno je osam sondi južno, jugoistočno i zapadno od same crkve. Tom prilikom su se potvrdile ranije pretpostavke o postojanju starijih struktura na nalazištu.
Na prostoru južno i jugoistočno od crkve istraženi su ostaci kasnoantičkog ruralnog sklopa. Otkrivena je kvadratna prostorija (prostorija 1), dimenzija 3,5 x 3,6 m, kvadratnog tlocrta čiji su zidovi bili građeni u tehnici opus incertum. Ostaci arhitekture nađeni su istočno od same prostorije kao i u istočnom rubu istraživane parcele. Unutar prostorije 1 pronađeni su djelomice očuvani žbukani podovi koji su naknadno bili popravljani. Istočno i južno od prostorije otkriveni su, iako nisu istraženi u cijelosti, ostaci žbukanih podnica. Zapadno i nešto istočnije od prostorije nisu nađeni ostaci podnica već samo slojevi njihovih podloga koji svjedoče o njihovom postojanju. Prilikom istraživanja na ovom području nađeni su i pokretni nalazi. Najviše nalaza pripada skupini građevinske keramike kao što su krovne opeke, tegulae i imbrices. Ove je nalaze teško datirati jer se može raditi i o starijem materijalu, ponovno upotrijebljenom u kasnoj antici. Ostali nalazi pripisuju se sjevernoafričkom importu amfora (tipovi Keay LX, Africana Ia ili Africana IIc, Africana IIIa, LR2), tanjura (Hayes 50B) i svjetiljki koji se datiraju u razdoblje od 3. do kraja 5. st. i gruboj kućnoj keramici lokalne produkcije korištenoj od 4. do početka 7. st. Izuzeta su dva uzorka koja su radiokarbonskom analizom datirana od sredine 3. do početka 5. st. te drugu polovicu 6. st.
Drugi period na nalazištu predstavljaju arhitektonski ostaci pronađeni na platou sjeverno od kasnoantičkog
sklopa tj. istočno od crkve. U zapadnom rubu gromače koja se nalazi između dviju terasa, otkriven je objekt A,
pravokutnog tlocrta, dimenzija 4,8 x 3,4 m. Uočilo se da je temeljna stopa zapadnog zida objekta A dobrim dijelom uništena gradnjom istočne konhe crkve sv. Krševana. Sam objekt A je s južne strane dozidan na sjeverni zid prostorije 1 tj. kasnoantičkog sklopa. Ovom periodu mogu se pripisati i ostaci zida nađenog odmah zapadno od ulaza u crkvu i zidovi evidentirani u istočnom rubu parcele. Istraživanja su pokazala da je objekt A bio dio većeg kompleksa ili naselja koje je funkcioniralo nakon napuštanja kasnoantičkog sklopa do izgradnje crkve sv. Krševana, okvirno od početka ili sredine 7. do sredine 12. st.
Trećoj fazi pripada sama crkva sv. Krševana koja se stilskom analizom pripisuje ranoj romanici, a gradnja se veže za prelazak krčke biskupije pod patronat zadarske nadbiskupije sredinom 12. st. Ovom razdoblju se pripisuju
arhitektonski nalazi nađeni zapadno od crkve, a organski
su vezani sa crkvom.
Buduća bi arheološka istraživanja trebala potvrditi izgled i rasprostiranje kasnoantičkog sklopa, njegove faze nastanka, razvoja i napuštanja, zatim potvrditi postojanje naselja ili kompleksa na terasi sjeverno od kasnoantičkog sklopa, koje je moralo egzistirati u razdoblju srednjeg vijeka, kao i postojanje vjerojatnog ranokršćanskog sakralnog objekta te srednjovjekovnog groblja.

Ključne riječi

Krk; sv. Krševan; kasna antika; ruralna arhitektura; rani srednji vijek; razvijeni srednji vijek

Hrčak ID:

149918

URI

https://hrcak.srce.hr/149918

Datum izdavanja:

21.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.072 *