Izvorni znanstveni članak
JAVNE POČASTI I DJELA FRA LUJA SPAGNOLETTIJA, NADBISKUPA DUBROVAČKOG 1792. – 1799.
Relja SEFEROVIĆ
Sažetak
Franjevac Lujo Spagnoletti proveo je krajem 18. stoljeća sedam godina na čelu Crkve u Dubrovniku kao nadbiskup i metropolit. Unatoč dugotrajnoj gospodarskoj krizi, produbljenoj sve jačim
francuskim političkim pritiskom nakon osvajanja u Italiji, htjelo se po svaku cijenu očuvati drevnu veličinu. Zato je Spagnoletti, službeno izabran u dubrovačkom Senatu i kasnije potvrđen u Rimu,
dolično pozdravljen na raskošnom banketu, uz veliku povorku gradskim ulicama i svečani govor koji je u katedrali održao kanonik Rafael Radelja. Činilo se da će taj znalac moralne teologije i
kanonskog prava, ugledan propovjednik i duhovnik s iskustvom dvaju mandata na čelu Dubrovačke provincije franjevačkog reda, naći izlaz iz tegobne svakodnevice dubrovačke države i Crkve.
Nažalost, njegova je uloga ostala samo u protokolarnim okvirima, pri čemu je morao podržati i zahtjev Senata za ukidanjem srednjovjekovne benediktinske opatije sv. Marije na otoku Lokrumu.
Kad se pijarist Francesco Maria Appendini obratio nazočnima u katedrali s riječima utjehe na Spagnolettijevu zadnjem ispraćaju, idealizirao je njegov lik, sanjareći o ravnoteži u odnosima između
Crkve i države, koja bi napokon prevladala gospodarsku i političku krizu u Dubrovačkoj Republici i cijelom zapadnom svijetu. Ako je Spagnoletti tada poslužio kao model, onda se doista približio
velikanima koji su u prohujalim stoljećima vodili Crkvu u Dubrovniku kao nadbiskupi i metropoliti.
Ključne riječi
Dubrovačka Republika; 18. stoljeće; nadbiskup; uprava; franjevci; benediktinci; lokrumska opatija
Hrčak ID:
151860
URI
Datum izdavanja:
18.12.2015.
Posjeta: 2.025 *