Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu
Aleksandar Štulhofer
; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Burić
; Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Štulhofer, A. i Burić, I. (2015). Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu. Politička misao, 52 (3), 7-31. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/154646
MLA 8th Edition Štulhofer, Aleksandar i Ivan Burić. "Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu." Politička misao, vol. 52, br. 3, 2015, str. 7-31. https://hrcak.srce.hr/154646. Citirano 26.01.2021.
Chicago 17th Edition Štulhofer, Aleksandar i Ivan Burić. "Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu." Politička misao 52, br. 3 (2015): 7-31. https://hrcak.srce.hr/154646
Harvard Štulhofer, A., i Burić, I. (2015). 'Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu', Politička misao, 52(3), str. 7-31. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/154646 (Datum pristupa: 26.01.2021.)
Vancouver Štulhofer A, Burić I. Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu. Politička misao [Internet]. 2015 [pristupljeno 26.01.2021.];52(3):7-31. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154646
IEEE A. Štulhofer i I. Burić, "Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu", Politička misao, vol.52, br. 3, str. 7-31, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154646. [Citirano: 26.01.2021.]
Sažetak Teorija egalitarnog sindroma (TES) hrvatskog politologa i sociologa Josipa Županova (1923.-2004.) vjerojatno je najznačajniji teorijski prilog domaćoj sociologiji. Činjenicu kako TES, prvi put opisan 1970. godine, nikada nije sustavno operacionaliziran, odnosno empirijski provjeren, smatramo glavnim razlogom za postepeni gubitak interesa za TES, poglavito u istraživačkoj praksi domaćih društvenih znanosti. U ovome radu autori nastoje empirijski provjeriti Županovljevu višedimenzionalnu teoriju korištenjem konfirmacijske faktorske analize. Na temelju testiranja nekoliko modela strukture latentnog prostora egalitarnog sindroma autori predlažu dužu (27 čestica) i kraću (15 čestica) verziju Skale egalitarnog sindroma kao mjerni instrument pogodan za uporabu u širokom rasponu društvenih istraživanja. Uz zadovoljavajuće pristajanje modela prikupljenim podacima, rezultati provjere valjanosti predloženih kompozitnih indikatora potvrđuju njihovu korisnost. Predložena Skala egalitarnog sindroma omogućuje testiranje Županovljeve teorije čiju aktualnost – protivno nedavnoj kritici (Dolenec, 2014) – tek treba ispitati.