Izvorni znanstveni članak

Produktivnost i grupni floristički sastav travnjaka zasnovanog različitim metodama sjetve

Mladen Knežević ; Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Josip Leto
Krešimir Bošnjak
Marina Vranić
Goran Perčulija
Hrvoje Kutnjak

Sažetak

Produktivnost i kvalitetu prirodnih travnjaka moguće je popraviti obnavljanjem postojećih ili sijanjem novih travnjaka. Jedan od načina obnavljanja ili zasnivanja travnjaka je direktna sjetva u postojeću tratinu ili u strnište. U travnju 1999. godine postavljen je poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska, a utvrđivana je produktivnost i floristički sastav travnjaka zasnovanih: 1) direktnom sjetvom u kukuruzište, na razmak redova sjetve 18 cm (DsK18), 2), direktnom sjetvom u kukuruzište na razmak redova 9 cm (DsK9), 3) klasičnom sjetvom (oranje na 20 cm + predsjetvena priprema tla + sjetva) (Ks), 4) renoviranjem prirodnog travnjaka direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida (razmak redova 18 cm) (RPTDs) i 5) kontrola prirodnog travnjaka (KPT). U cjelokupnom istraživačkom razdoblju (1999.- 2001.) najproduktivniji travnjak zasnovan je klasičnom sjetvom (prosječno 38,84 t ha zelene mase i 7,11 t ha suhe tvari). Na DsK9 utvrđeni su oko 7% manji prinosi zelene mase (ZM) i suhe tvari (ST), a na DsK18 26% manje ZM i 22% manje ST u odnosu na Ks. Najslabiji prinosi su zabilježeni na KPT i RPTDs, među kojima nije bilo značajne razlike. Užim razmakom redova direktnom sjetvom u kukuruzište (DsK9) dobiven je 26% veći prinos ZM i 18% veći prinos ST u odnosu na direktnu sjetvu u kukuruzište gdje je razmak redova 18 cm. Najveći prinos trava utvrđen je na DsK9 (3,38 t ha ), dok među Ks i DsK18 nije bilo značajne razlike. Najmanji prinos trava zabilježen je na RPTDs(1,93 t ha ) i KPT (1,97 t ha ). Najveći relativni udio trava u prinosu ST utvrđen je na KPT i RPTDs(68,7 i 67,4%, respektivno), a najmanje na K (39,74%). Najveći prinos (3,19 t ha ) i udio mahunarki u prinosu ST (44,8%) dobiven je na klasično zasijanoj djetelinsko-travnoj smjesi (DTS), a najmanje na prirodnoj livadi (0,28 t ha i 9,8%) i renoviranom travnjaku (0,38 t ha i 13,2%). Najveći prinos zeljanica utvrđen je na DsK18 (1,24 t ha ), gdje je uz prirodnu livadu utvrđen i najveći udio zeljanica uprinosu ST (22,35%). Najmanji prinos zeljanica utvrđen je na RPTDs (0,55 t ha ), a najmanji relativni udio zeljanica u prinosu ST na DsK9 (12,8%) i Ks (15,45%).

Ključne riječi

direktna sjetva; klasična sjetva; prirodna livada; prinos; floristički sastav

Hrčak ID:

1652

URI

https://hrcak.srce.hr/1652

Datum izdavanja:

10.10.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.806 *