Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17018/portal.2016.14

Obitelj Knežević i obnova nekadašnjeg čakovečkog pavlinskog samostana početkom 19. stoljeća - čitanje povijesnih zapisa i arheoloških tragova

Marijana Korunek ; Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 743 Kb

str. 229-240

preuzimanja: 374

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 743 Kb

str. 241-241

preuzimanja: 444

citiraj


Sažetak

U ovom radu govori se o sudbini čakovečkog pavlinskog kompleksa nakon ukinuća pavlinskog reda na području Habsburške Monarhije 1786. godine. U prvo vrijeme brigu o bivšim samostanskim građevinama preuzima Ugarska dvorska komora, a početkom 19. stoljeća njihov vlasnik postaje barun Vinko Knežević, koji cijeli nekadašnji samostanski sklop pretvara u svoju privatnu rezidenciju. Govoreći o samostanskom kompleksu, možemo utvrditi da je to njegova posljednja građevinska faza, izuzev kasnijeg stilskog ujednačavanja vanjštine crkvenog svetišta. Nakon Kneževića slijedi degradacija i u konačnici rušenje samostanskih zgrada, najvjerojatnije potkraj 19. stoljeća. Od čitavog kompleksa danas se u cijelosti očuvalo samo svetište nekadašnje samostanske crkve pretvoreno u kapelu sv. Jelene, dok je ostatak u arheološkom sloju. Analizom pronađenih temelja zidova te dostupne literature i dokumentacije, izdvojene su arheološke strukture koje se mogu pripisati toj građevinskoj fazi, ali se ne isključuje mogućnost da one u velikoj mjeri nastaju još u baroknoj pregradnji samostanskog sklopa.

Ključne riječi

Čakovec; Šenkovec; pavlinski samostan; dvorac; barun Vinko Knežević

Hrčak ID:

171701

URI

https://hrcak.srce.hr/171701

Datum izdavanja:

28.12.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.759 *