Izvorni znanstveni članak
Ana Vidović : književni profil
Mirko Tomasović
; Odsjek za komparativnu književnost, Filozofski fakultet - Zagreb
Sažetak
Studija se bavi dvojezičnim opusom Ane Vidović (1800. - 1879.) i recepcijom tog opusa u Hrvatskoj i Italiji. Auktorova je teza da je ep Anka i Stanko te pjesnikinje znakovit prinos hrvatskoj književnosti kad se ona preporađala četrdesetih godina 19. stoljeća i da ide u red literarnih događaja kao đto su Vrazove Đulabije, Demetrovo Grobničko polje, Pogled u Bosnu Matije Mažuranića, Putositnice Antuna Nemčića, Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i Preradovićevi Prvenci. Valorizira također njezin potpuno zapostavljeni ep Bezmišljenja u ljubav kao vrijedno literarno ostvarenje u kojem se prije Luke Botića poetizira ljubav između dvoje mladih inovjeraca (muslimanke i kršćana). Što se tiče promašenog epa Romolo, pisac studije ispravlja neke netočne podatke iz literature o njemu (vrsta stihova i kitica), te prvi put prevodi na hrvatski neke karakteristične ulomke. Preveo je i auktoričinu autobiografiju koja je bila u funkciji predgovora Romolu. U studiji se utvrđuje da je Ana Vidović bila važna književna spona između južne Hrvatske i Zagreba, da je propovijedala u pjesmama “domorodne” ideje, te da je bila oduševljena pobornica sjedinjenja Dalmacije s matičnom zemljom - za razliku od N. Tommasea, također iz Šibenika. Po ocu Talijanka, po majci Hrvatica, udana za Hrvata (contea Marka Antuna Vidovića), ona se s podjednakom ljubavlju odnosila prema domovini oca i domovini majke smatrajući Hrvatsku svojim zavičajem. Po svojem profilu i talentu Ana Vidović je uz Dragojlu Jarnević bila najvažnija dama hrvatskog romantizma.
Ključne riječi
Ana Vidović; hrvatski romantizam; hrvatska književnost na talijanskome
Hrčak ID:
174650
URI
Datum izdavanja:
14.4.2009.
Posjeta: 1.776 *