Izvorni znanstveni članak

Dalmatinske etimologije Konstantina Porfirogeneta

Milenko Lončar orcid.org/0000-0002-4277-0156 ; Sveučilište u Zadru, Odjel za klasičnu filologiju

Sažetak

Cilj je rada bio okupiti dalmatinske etimologije na jednom mjestu, promotriti
njihov odnos prema ostalim etimologijama u De administrando imperio kao i
njihov međusobni odnos, njihova zajednička i posebna obilježja. Pokazalo se
da su tumačenja imena u dalmatinskim poglavljima izrazito brojnija u odnosu
na ostatak spisa. Isto tako da su ta tumačenja obuhvatila svih pet kopnenih romanskih
gradova i svih sedam slavenskih zajednica u njihovu zaleđu. To je
sustavnost kakva se ne sreće u drugim dijelovima spisa. Premda se Porfirogenetu
često pripisuje strast za etimologiziranjem, čini se da je podrijetlo
velike većine, a možda i svih tumačenja imena lokalno, dalmatinsko. To se
zaključuje na temelju mjesne inspiracije u tumačenju i na temelju jezika kojim
se tumače etimoni. Riječ je redovito o latinskom ili slavenskom. Za razliku od
prijedloga I. Đurića, da bi "romejski" uključivao oba klasična jezika, ukazuje
se na razloge po kojima se "romejski” može i, zacijelo, treba uvijek razumjeti
samo kao latinski. Osobitost je dalmatinskih etimologija učestala poraba riječi
5 i 0cA,bkto<; u značenju ‘jezik’: 11 puta, a u ostatku spisa samo 3 puta. Redovito
se upotrebljava i glagol epprjvebeTcci, ‘tumači se’ ili ‘znači’, koji se dosta
rjeđe nalazi u drugim etimologijama, a umjesto njega rabe se drugi, sinonimni
izrazi. Moglo bi se dakle zaključiti kako je dalmatinska poglavlja (izuzevši,
naravno, gl, 30 koja se smatra nanknadno umetnutom) napisao poseban autor,
koji je sustavno tražio etimologije i zapisao ih na prepoznatljiv način.

Ključne riječi

Konstantin Porfírogenet; De administrando imperio; etimologije; Dalmacija

Hrčak ID:

180383

URI

https://hrcak.srce.hr/180383

Datum izdavanja:

10.3.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.442 *