hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa

Snježan Hasnaš

Puni tekst: hrvatski, pdf (337 KB) str. 629-634 preuzimanja: 977* citiraj
APA 6th Edition
Hasnaš, S. (2007). Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa. Filozofska istraživanja, 27 (3), 629-634. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/18305
MLA 8th Edition
Hasnaš, Snježan. "Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa." Filozofska istraživanja, vol. 27, br. 3, 2007, str. 629-634. https://hrcak.srce.hr/18305. Citirano 29.03.2020.
Chicago 17th Edition
Hasnaš, Snježan. "Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa." Filozofska istraživanja 27, br. 3 (2007): 629-634. https://hrcak.srce.hr/18305
Harvard
Hasnaš, S. (2007). 'Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa', Filozofska istraživanja, 27(3), str. 629-634. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/18305 (Datum pristupa: 29.03.2020.)
Vancouver
Hasnaš S. Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa. Filozofska istraživanja [Internet]. 2007 [pristupljeno 29.03.2020.];27(3):629-634. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18305
IEEE
S. Hasnaš, "Značaj mediteranskog propitivanja humaniteta kod Alberta Camusa", Filozofska istraživanja, vol.27, br. 3, str. 629-634, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18305. [Citirano: 29.03.2020.]

Sažetak
Mediteransko nasljeđe kulture, filozofije, povijesti i umjetnosti nepregledan je univerzum procesa, informacija, sinteza i imaginacija. Sam po sebi, Mediteran se predstavlja kao jedna opća imenica takvog opsega da predstavlja rod u kojem je velik dio opće europske kulture uvijek jedna od njegovih vrsta. No, ipak, riječ je o dojmu koji ne može težiti precizno utvrđenoj konstataciji već jednoj općoj opservaciji koja samo pokazuje da zamisao o zahvaćanju u smisao Mediterana kao nasljeđa ili suvremenosti predstavlja jedan ogroman, ali nikad dokraja dovršen posao.
Kao opće i široko obuhvatno ime, mediteranski prostor, onaj virtualni i onaj stvarni, otvorio je prostor mnogim iznimnim osobnostima. koje ukazuju na pojedinačni značaj svake od njih. Neizbježno, one ne mogu u kontekstu mediteranskog prostora predstavljati više od pojedinačnog slučaja koji nikad ne može obuhvatiti cjelokupni doseg pojma mediteranskog. Ali ono što mogu jest obznaniti one vlastite dosege koji ukazuju na vrijednost onoga što im je u mediteranskom prostoru otvoreno da misle, stvaraju i žive. U kontekstu Mediterana tu je uvijek prisutna jedna dimenzija napetosti između općeg i pojedinačnog, između napora da se izrazi duh vremena i nasljeđa, vlastito slaganje i neslaganje s njim, ali i promišljanje koje može probiti duh danog. Jedan od takvih filozofskih i umjetničkih osobnosti jest Albert Camus. Kao jedna od danas gotovo zaboravljenih figura mišljenja i umjetnosti, njegovo propitivanje humaniteta u djelima kao što su Mit o Sizifu i Pobunjeni čovjek svojevremeno su ostavili dubok trag iza sebe. Iako on nije napisao svoje pismo o humanizmu kao što je to učinio Heidegger (ni s takvim začudnim prolepsama), njegovo se djelo čini kao poseban slučaj jednog općeg govora o humanizmu suprotstavljen i zasigurno najpoznatijem intelektualcu svog doba, Jeanu Paulu Sartreu, intelektualnom hegemonu (Tarle) onoga doba. Postoji iskušenje da se Camusa u toj konstelaciji dovede u vezu s, recimo, stoicizmom, no time bismo promašili bit u odgovaranju na pitanje koliko bi njegov humanizam imao snage biti suvremeni humanizam, a koliko nova tehnika interpretiranja (čitanja, deskripcije, dekonstrukcije itd.) istog. Stoga mi je namjera propitati, suvremenu mogućnost tvorbi Camusovih promišljanja o povijesti, humanizmu, politici i umjetnosti, kao i danas uočljivi pomak u odnosu na prijašnje dosege u propitivanju etičnosti, politike i umjetnosti na mediteranskom prostoru.

Ključne riječi
Mediteran; Albert Camus; pobuna i/ili revolucija; Giorgio Agamben; gesta; historicizam

Hrčak ID: 18305

URI
https://hrcak.srce.hr/18305

[engleski]

Posjeta: 1.530 *