Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mwo1vc5ely
Ikavsko-ekavski refleks jata u štokavskim govorima istočnoga karlovačkoga Pokuplja
Marina Marinković
; Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Sažetak
Ikavsko-ekavska zamjena jata karakteristična je za čakavske govore kvarnerskih
otoka, zadarskih otoka, za neke priobalne dijelove sjevernoga primorja
(Novi Vinodolski, Senj, Grobnik), unutrašnjosti istarskog poluotoka, Gorskoga
kotara i Like, za pokupsko, prikupsko i žumberačko područje te među govornicima
stare dijaspore (Lukežić 1990). Govori pokupskoga i prikupskoga
područja u kojima je dosada identificiran ikavsko-ekavski refleks jata određeni
su također pripadnošću čakavskome narječju. U ovome radu analizirat će se
ikavsko-ekavski refleks jata u govorima Banskog Kovačevca, Banskih Moravaca,
Banske Selnice, Kablara te Slunjske Selnice. Ovi su punktovi smješteni
na desnoj obali Kupe, 20-ak km istočno od Karlovca. Njihovo današnje stanovništvo
naseljeno je nakon osmanlijskih pustošenja s područja zapadne Bosne
i Pounja, a povjesničar Radoslav Lopašić naziva ih Vlasima (Oko Kupe i
Korane, 1895). Provedena terenska ispitivanja u svima su govorima potvrdila
one jezične osobine koje su u relevantnoj literaturi dosada klasificirane uglavnom
kao značajke štokavskoga narječja (zamjenica štȍ za neživo, četveroakcenatski
sustav, promjena -l na kraju riječi ili sloga u o ili a, novo jotovanje,
umetak -ov/-ev u množini većine jednosložnih imenica muškoga roda, čuvanje
aorista i dr.). Uz poneke iznimke, refleks jata u analiziranim govorima većinom
slijedi pravilo Jakubinskoga i Meyera, stoga ovi rezultati istraživanja nameću
potrebu revidiranja dosadašnjih spoznaja o prostiranju izoglose ikavsko-
-ekavske zamjene jata.
Ključne riječi
ikavsko-ekavski refleks jata; štokavsko narječje; miješani govori; istočno karlovačko Pokuplje
Hrčak ID:
186157
URI
Datum izdavanja:
1.9.2017.
Posjeta: 2.723 *