Pregledni rad
https://doi.org/10.33128/ag.79.1-2.4
KLIJANJE I DORMANTNOST KOD MAHUNARKI
Dragan Saraf
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Monika Vidak
orcid.org/0000-0001-8022-4888
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Martina Grdiša
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Klaudija Carović-Stanko
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Mahunarke su glavni izvor biljnih bjelančevina u svijetu stoga zauzimaju važnu ulogu u prehrani ljudi i hranidbi životinja. U Hrvatskoj se zrnate mahunarke pretežno uzgajaju na obiteljskim gospodarstvima na malim površinama. Za ljudsku prehranu najviše se uzgajaju grah (Phaseolus vulgaris L.), grašak (Pisum sativum L.) i soja (Glycine max L. Merr.), a u manjoj mjeri bob (Vicia faba L.), slanutak (Cicer arietinum L.), leća (Lens culinaris Medik.), sjekirica (Lathyrus sativus L.), lupina (Lupinus spp.) i crnookica (Vigna unguiculata L.). Najvažnije krmne mahunarke su lucerna (Medicago sativa L.) i crvena djetelina (Trifolium pratense L.). Klijanje i dormantnost su složeni procesi sjemena biljaka koji su pod utjecajem gena, biljnih hormona i okolišnih čimbenika. Klijanje je osnovna karakteristika svakog zdravog sjemena i ono počinje kada su zadovoljeni određeni uvjeti (voda, temperatura, kisik, svjetlost i dr.) te je savladana dormantnost. Mahunarkama je svojstvena fizikalna dormantnost koja je uzrokovana tvrdom, nepropusnom sjemenom ljuskom, koja onemogućuje usvajanje vode i plinova. Kod modernih kultivara zrnatih mahunarki ovo je svojstvo izgubljeno tijekom procesa udomaćenja i oplemenjivanja. Danas je dormantnost tipična za divlje tipove zrnatih mahunarki i za krmne mahunarke, kod kojih je potrebno primijeniti metode skarifikacije ili stratifikacije kako bi se prekinula dormantnost te potaknulo i poboljšalo klijanje.
Ključne riječi
dormantnost; klijanje; krmne mahunarke; tvrda sjemena ljuska; zrnate mahunarke
Hrčak ID:
186164
URI
Datum izdavanja:
28.8.2017.
Posjeta: 2.271 *