Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/fi37101

Suprotnost rata i mira u Heraklita

Igor Mikecin ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, HR–10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 1.279 Kb

str. 7-14

preuzimanja: 776

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 1.279 Kb

str. 7-14

preuzimanja: 674

citiraj


Sažetak

Polazeći od gnome B 53 DK, koja u hrvatskom prijevodu glasi: »Rat svih otac je i svih kralj, i jedne kao bogove iskaza, a druge kao ljude, jedne sužnjevima učini, a druge slobodnima«, razmatra se Heraklitovo poimanje suprotnosti rata (πόλεμος) i mira (εἰρήυη). Ta se suprotnost javlja u gnomi B 67 kao jedna od temeljnih suprotnosti, u kojoj se obrće bivanje bivajućeg u cjelini po zakonu vječnoga zbora (λόγος). U gnomi B 80, gdje je riječ o tome da je rat zajedan svim bivajućima (πόλεμου ἐόντα ξυνόν), ratu se pridaje isto određenje kao i samomu zboru. Rat nije samo u suprotnosti prema miru nego i prema skladu (ἁρμονίη), pri čemu su to dva temeljna, međusobno suprotna i supripadna određenja zbora kao onoga istoga u odnosu suprotnosti uopće. Rat se, dakle, promatra u cijelom rasponu njegova očitovanja od rata među ljudima i bogovima preko sukoba unutar svakog pojedinog bivajućeg i među bivajućima u cjelini, sve do vrhovnoga zakona prema kojem sva bivajuća bivaju. U svezi s pojmom rata razmatra se također i s njime neposredno povezan pojam spora ili sukoba (ἔρις), koji se u gnomi B 80 poistovjećuje s pravdom (δίϰη). Pokazuje se kako se suprotnost rata i mira u Heraklita svodi na suprotnost raznosa (διαφρα) i sunosa (συμφορα), odnosno razdvajanja i sjedinjavanja, koja je u osnovi bivanja bivajućeg u cjelini.

Ključne riječi

Heraklit; rat; mir; zbor; sklad; sukob; pravda; raznos; sunos

Hrčak ID:

187884

URI

https://hrcak.srce.hr/187884

Datum izdavanja:

16.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 3.657 *