hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31192/np.15.3.1

Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca

Andrea Filić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1609-3972

Puni tekst: hrvatski, pdf (159 KB) str. 343-361 preuzimanja: 210* citiraj
APA 6th Edition
Filić, A. (2017). Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca. Nova prisutnost, XV (3), 343-361. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1
MLA 8th Edition
Filić, Andrea. "Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca." Nova prisutnost, vol. XV, br. 3, 2017, str. 343-361. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1. Citirano 29.03.2020.
Chicago 17th Edition
Filić, Andrea. "Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca." Nova prisutnost XV, br. 3 (2017): 343-361. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1
Harvard
Filić, A. (2017). 'Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca', Nova prisutnost, XV(3), str. 343-361. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1
Vancouver
Filić A. Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca. Nova prisutnost [Internet]. 2017 [pristupljeno 29.03.2020.];XV(3):343-361. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1
IEEE
A. Filić, "Kristološki naglasci govora o Božjem milosrđu u promišljanjima izabranih crkvenih otaca", Nova prisutnost, vol.XV, br. 3, str. 343-361, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31192/np.15.3.1

Sažetak
Polazišno pitanje ovoga članka, nadahnuto tvrdnjama Waltera Kaspera, glasi: Ako milosrđe po definiciji u sebi nužno uključuje trpljenje može li se, dok držimo sigurnim da je netrpljivost jedna od bitnih vlastitosti božanske naravi, o njemu uopće govoriti, kako Kasper potiče, kao o temeljnom Božjem svojstvu i odrednici Božje biti? To se pitanje i odgovor na nj obrađuje pod kristološkim vidom i to na temelju promišljanja izabranih crkvenih otaca u čijim djelima pronalazimo govor o Božjem milosrđu u kontekstu specifično kristoloških izlaganja. U prvom se poglavlju ukratko prikazuje Božje milosrdno djelovanje u čitavoj povijesti spasenja i ukazuje na to da se na nj nadovezuje najveći čin i najdivniji iskaz Božjeg milosrđa – utjelovljenje, muka i smrt Isusa Krista. U drugom se poglavlju pokazuje kako je ocima riječ milosrđe, uporabljena za izricanje motiva i razloga utjelovljenja, muke i smrti Sina Božjega poslužila kao terminus techicus kojim su istodobno očuvali istinu o vječnom Logosu, u sebi netrpljivom, i činjenicu da je taj isti Logos u posljednja vremena postao trpljivim čovjekom te pretrpio muku i smrt na križu. U trećem se poglavlju ukazuje na otačke tekstove u kojima je milosrđe utjelovljenja, muke i smrti Sina Božjega prikazano kao najčudesnije djelo i najveće očitovanje moći Božjeg milosrđa, čime se odbacuju sumnje da bi Sin, koji se podložio trpljenju, zbog toga bio subordiniran Ocu. U posljednjem se, četvrtom poglavlju, naslovljenom "Milosrđe i hipostatsko sjedinjenje", usmjeruje na ona mjesta iz otačkih spisa u kojima se milosrđe spominje unutar kristoloških izlaganja koja su na liniji naglaska kalcedonske dogmatske definicije o jednom te istom Isusu Kristu, Sinu Božjemu koji se spoznaje u dvjema naravima sjedinjenima u jednoj osobi ili hipostazi, a koje obje zadržavaju svoje vlastitosti. U zaključku se konstatira da se na početno pitanje može i pozitivno i negativno odgovoriti. Ako se osobu Sina Božjega promatra u njegovoj unutartrinitarnoj stvarnosti, onda se ne može reći da je milosrđe temeljno obilježje njegove biti, jer bi to implicitno uključivalo da je božanska narav trpljiva. Ako ga se pak promatra u kontekstu povijesti spasenja, čiji je vrhunac u njegovu postajanju trpljivim čovjekom i u njegovu trpljenju, te ako se tome doda teološka tvrdnja da se snagom hipostatskog sjedinjenja osobi vječne Očeve Riječi može i treba pripisivati vlastitosti ljudske naravi, onda odgovor mora biti pozitivan. Na koncu se, za izraz koji najbolje odgovara otajstvu milosrđa očitovana u događaju Isusa Krista, predlaže onaj o Isusu Kristu kao »milosrđu u osobi« ili "uosobljenom milosrđu".

Ključne riječi
milosrđe; crkveni oci; kristologija; utjelovljenje

Hrčak ID: 189506

URI
https://hrcak.srce.hr/189506

[engleski]

Posjeta: 415 *