hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9

FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU

ŽELJKO HOLJEVAC

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 149-157 preuzimanja: 370* citiraj
APA 6th Edition
HOLJEVAC, Ž. (2017). FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU. Senjski zbornik, 44 (1), 149-157. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9
MLA 8th Edition
HOLJEVAC, ŽELJKO. "FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU." Senjski zbornik, vol. 44, br. 1, 2017, str. 149-157. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9. Citirano 17.06.2021.
Chicago 17th Edition
HOLJEVAC, ŽELJKO. "FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU." Senjski zbornik 44, br. 1 (2017): 149-157. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9
Harvard
HOLJEVAC, Ž. (2017). 'FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU', Senjski zbornik, 44(1), str. 149-157. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9
Vancouver
HOLJEVAC Ž. FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU. Senjski zbornik [Internet]. 2017 [pristupljeno 17.06.2021.];44(1):149-157. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9
IEEE
Ž. HOLJEVAC, "FRAGMENTI IZ CRKVENE I SVJETOVNE POVIJESTI PODGORJA U 19. I 20. STOLJEĆU", Senjski zbornik, vol.44, br. 1, str. 149-157, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.9

Sažetak
Na temelju raspoloživih izvora i odabrane literature autor donosi neke podatke i
spoznaje o nedovoljno istraženoj crkvenoj i svjetovnoj prošlosti Podgorja u modernom i
suvremenom razdoblju. Podgorje je do razvojačenja 1873. i povratka Vojne krajine pod
bansku vlast 1881. bilo podijeljeno između Smiljanske satnije u Ličkoj i Svetojurjevske
satnije u Otočkoj pukovniji,. Samo je Karlobag bio vojni komunitet, kaštelanat i slobodna
luka. Od 1809. do 1813. bilo je Podgorje pod francuskom upravom u sklopu Vojne Hrvatske
kao dijela Ilirskih pokrajina, a zatim opet pod austrijskom (habsburškom) upravom. Domaći
ljudi bili su Hrvati, uglavnom katolici i štokavci. Bili su to siromašni seljaci koji su u doba
Vojne krajine obavljali i vojnu službu. Bavili su se obradom škrte zemlje, uzgojem stoke na
velebitskim obroncima, izradom odjeće i opanaka, sječom stabala za jarbole, ribarenjem,
prosjačenjem i rijetko kakvim obrtom. Žitelji uz more odijevali su se "po gradsku", a oni
u planini "po bunjevačku", kako su 1850. pisali podgorski župnici. Između dvaju svjetskih
ratova većina je Podgoraca još živjela ustaljenim pastoralnim životom prema obrascima
koji su se prenosili s koljena na koljeno. Uvijek u nuždi, više gladni nego siti, oskudijevali
su pitkom vodom, npr. u Cesarici, gdje je 1937. na tisuću stanovnika dolazila jedna šterna.
Razvojno zaostajanje Podgorja za vrijeme monarhističke Jugoslavije nastavilo se poslije
kušnji tijekom Drugoga svjetskog rata kroz dugo stajanje u mjestu za vrijeme socijalističke
Jugoslavije. Dovršetak izgradnje Jadranske magistrale 1965. olakšao je razvoj turizma,
osobito u Karlobagu koji je dobio motel i trajektno pristanište, ali su taj razvoj ometali
nedostatak pitke vode, bacanje smeća u more, divlja gradnja objekata i drugi problemi.
Istodobno je politički život bio pod partijskim monopolom, Katolička crkva odvojena
od države i društveno marginalizirana, a iseljavanje ljudi i pad nataliteta poprimili su
kataklizmičke razmjere. U takvim prilikama Podgorje je dočekalo Domovinski rat i
državno osamostaljenje Republike Hrvatske.

Ključne riječi
Podgorje; Katolička crkva; narodni život; 19. st.; 20. st

Hrčak ID: 191638

URI
https://hrcak.srce.hr/191638

[engleski]

Posjeta: 607 *