hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24

PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA

SINTIJA ČULJAT

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 437-449 preuzimanja: 366* citiraj
APA 6th Edition
ČULJAT, S. (2017). PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA. Senjski zbornik, 44 (1), 437-449. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24
MLA 8th Edition
ČULJAT, SINTIJA. "PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA." Senjski zbornik, vol. 44, br. 1, 2017, str. 437-449. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24. Citirano 23.09.2021.
Chicago 17th Edition
ČULJAT, SINTIJA. "PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA." Senjski zbornik 44, br. 1 (2017): 437-449. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24
Harvard
ČULJAT, S. (2017). 'PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA', Senjski zbornik, 44(1), str. 437-449. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24
Vancouver
ČULJAT S. PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA. Senjski zbornik [Internet]. 2017 [pristupljeno 23.09.2021.];44(1):437-449. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24
IEEE
S. ČULJAT, "PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA", Senjski zbornik, vol.44, br. 1, str. 437-449, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24

Sažetak
Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi
Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva
svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealizirani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga
Carstva, već je prometnuto u poetičko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog
identiteta dionika toga prostora, čiji se marginalni položaj promišlja i kao posljedica
konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta priče
iz središta na rub kao i prijelazi između semantičkih polja velegrada i provincije čine
pripovjednu izvedbu kojom Novak obogaćuje svoju realističku poetiku, slikajući razmjere
političke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskomu prostoru, predmetu
izvanmatične europske književne proizvodnje. Podjelu na središte i periferiju proisteklu
iz razdiobe političke i gospodarske moći devetnaestostoljetne Europe Novak svojom
fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu. Dvojbe
oko pripadnosti izvornome krajoliku čine narativnu strukturu europskoga realističkoga
romana na prijelomu devetnaestog i dvadesetoga stoljeća. Pripovjedna topografija
Vjenceslava Novaka proširuje hrvatski okoliš krajolikom manjega primorskoga grada i
Podvelebitskoga priobalja čijoj izvornoj protežnosti i raznolikosti pridaje značenja izrasla
iz napetosti u tumačenju odnosa središta i provincije. Novakovi pripovjedni eskursi o
posebnosti Podgorja prepleću se s općim referencijama geopolitičkoga pojma europske
provincije što se podjeljuju tomu rubnomu prostoru.

Ključne riječi
Vjenceslav Novak; pripovjedni prostor; Podgorje; poetika; središte; rub

Hrčak ID: 192311

URI
https://hrcak.srce.hr/192311

[engleski]

Posjeta: 561 *