Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ozna/Udba – drastičan obračun s neprijateljima: primjer Hrvatske (1940-ih i 1950-ih)

Zdenko Radelić


Puni tekst: hrvatski pdf 839 Kb

str. 97-136

preuzimanja: 991

citiraj


Sažetak

KPJ je na čelu partizanskog pokreta primjenom represivnih sredstava nastojao osigurati ratnu pobjedu i učvrstiti svoju diktaturu. Proklamirani ciljevi, poput kažnjavanja ratnih zločinaca, obnove jugoslavenske države, proširenje njezinih granica i uvođenja federalizma, kao i onih prikrivenih, poput izgradnje komunističkog sustava onemogućivanjem i marginalizacijom ratnih i potencijalnih neprijatelja i suparnika, podržavljenjem privatne imovine te stvaranjem pogodnih uvjeta za izvođenje saveznih i republičkih izbora 1945. i 1946., bili su glavni motivi za drastične mjere. U tome je važnu ulogu imala Ozna/Udba, sigurnosna i obavještajna služba partizanskog pokreta i komunističke vlasti. Upravo je Ozna/Udba, uz pomoć tužiteljstva i sudstva, koristila i postupke koji su bili u suprotnosti s vlastitim načelima, zakonima i međunarodnom pravu. Često su se održavala brza suđenja bez uobičajene pravne procedure i utvrđivanja stvarne individualne krivice. Osim uhićivanja i istražnih postupaka, Ozna/Udba je često izvodila izvan sudska kažnjavanja, tj. nezakonita smaknuća. Smaknuća se mogu podijeliti na ona izvršena prema naredbama viših državnih vlasti i ona izvršena od strane nižih tijela bez izravnog naređenja viših tijela i samovoljnim odlukama. Samovolja se nije strogo kažnjavala i osim poneke smjene s dužnosti, nisu zabilježene veće kazne za počinitelje. Zato se može zaključiti da se je tolerirala. Nezakonita smaknuća rezultirala su fizičkim eliminiranjem protivnika, a manje drastični postupci maltretiranjem u zatvorima i marginaliziranjem takvih osoba u društvu. Ukratko, organizirana odmazda imala je bitnu ulogu u učvršćenju vlasti, a u kombinaciji s nekontroliranom osvetom smanjio se broj pravih i potencijalnih komunističkih protivnika u fizičkom i u političkom smislu. Odmazda započeta u ratu završila je, barem u najmasovnijem obliku nakon ljeta 1945., a pogotovu nakon izbora u studenom iste godine kada je učvršćena diktatura KPJ. Međutim, pojedinačna smaknuća u organizacije vlasti i izvedbi Ozne nastavljala su se i nakon uvođenja redovnog sudstva i proglašenja amnestije. U idućem razdoblju izvan zakonsko kažnjavanje uglavnom je ograničeno na smaknuća pripadnika gerilskih skupina, u Hrvatskoj najviše križara i njihovih pomagača. Osim rijetkih sačuvanih i dostupnih dokumenata o smaknućima, brojna svjedočanstva i otkriveni masovni grobovi smaknutih potvrđuju činjenice o organiziranoj odmazdi za zločine izvršene do 1945., ali i preventivnom onemogućivanju svake antikomunističke i antijugoslavenske djelatnosti od strane KPJ i DFJ, a uglavnom u izvedbi Ozne/Udbe.

Ključne riječi

Hrvatska, Demokratska Federativna Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Odjeljenje za zaštitu naroda, Uprava državne bezbjednosti, Komunistička partija Jugoslavije

Hrčak ID:

192950

URI

https://hrcak.srce.hr/192950

Posjeta: 2.328 *