Prethodno priopćenje
Ljubav kao u romanu: o ljubavnim klišejima u Dvostrukoj igri Sophie Calle
Emily Watlington
orcid.org/0000-0003-1705-0525
; Centar za vizualne umjetnosti, Massachusetts Institute of Technology Cambridge, Massachusetts, Sjedinjene Američke Države
Sažetak
U romanu Levijatan (Leviathan, 1992.) Paula Austera pojavljuje se izmišljeni lik (Maria) utemeljen na umjetnici Sophie Calle (r. 1953. u Parizu). Roman je to o čovjeku koji svoju poruku svijetu odluči prenositi djelima umjesto riječima, a Maria, umjetnica, njegova je ljubavnica. Kako bi potvrdila Austerovu tvrdnju da voli izdvojene avanture, odlučila je živjeti kao u romanu, utjelovljujući sve hiperbole i metafore koje ju opisuju. Takav njezin odgovor dokumentiran je i objavljen kao knjiga tekstova i fotografija pod naslovom Dvostruka igra (Double Game, 2000.). Kritičari često napominju da taj njezin projekt spaja fakciju i fikciju. Ovaj esej pokušava proniknuti dublje od ovog prilično očitog tumačenja Calleina rada kako bismo uvidjeli u koju svrhu Calle miješa fakciju i fikciju – jer su implikacije dalekosežne. Proživljavajući ljubav kao u romanu, Calle uobličuje pitanja o ljubavi koja je postavila Lauren Berlant, čiji koncept „hegemonističkih fantazija” propituje do koje mjere volimo zbog čistih i nagonskih emocija koje izviru duboko u nama, a do koje zbog društvenih konvencija. Smatram da su klišeji nužni za ljubavni zaplet te da je nemoguće proizvesti nešto fiktivno iz iskrene emocije, kako u Dvostrukoj igri tako i u stvarnom životu. Jer da ljubav nije društveno obilježena klišejima, ne bismo je mogli iskomunicirati s drugima (ili je ne bismo znali osjećati da nam društvena pravila ne nalažu kako). Također, ljubav uvijek podrazumijeva i fantaziju kako bi se održala, pa je kao takva uvijek mješavina fakcije i fikcije.
Ključne riječi
emocije; klišeji; ljubav; žudnja; feminizam; užitak; estetika; pravila; umjerenost
Hrčak ID:
194673
URI
Datum izdavanja:
1.7.2017.
Posjeta: 1.051 *