hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana

Mirna Čudić

Puni tekst: hrvatski, PDF (2 MB) str. 103-110 preuzimanja: 362* citiraj
APA 6th Edition
Čudić, M. (2017). Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana. Croatica et Slavica Iadertina, 13/1 (13.), 103-110. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/198785
MLA 8th Edition
Čudić, Mirna. "Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 13/1, br. 13., 2017, str. 103-110. https://hrcak.srce.hr/198785. Citirano 19.10.2019.
Chicago 17th Edition
Čudić, Mirna. "Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana." Croatica et Slavica Iadertina 13/1, br. 13. (2017): 103-110. https://hrcak.srce.hr/198785
Harvard
Čudić, M. (2017). 'Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana', Croatica et Slavica Iadertina, 13/1(13.), str. 103-110. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/198785 (Datum pristupa: 19.10.2019.)
Vancouver
Čudić M. Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2017 [pristupljeno 19.10.2019.];13/1(13.):103-110. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/198785
IEEE
M. Čudić, "Antigona od antike do postmodernizma – poimanje Sofoklova predloška u Kreontovoj Antigoni Mira Gavrana", Croatica et Slavica Iadertina, vol.13/1, br. 13., str. 103-110, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/198785. [Citirano: 19.10.2019.]

Sažetak
Članak je usredotočen na sagledavanje odjeka starogrčkoga mita o Antigoni iz pera tragičara Sofokla (5. st. pr. Kr.), kao genoteksta u njegovoj fenotekstualnoj preobrazbi unutar književno-povijesnoga konteksta modernističke i postmodernističke dramatike. Kao temeljni fenotekst izdvojena je Kreontova Antigona Mira Gavrana (1983.) uz mjestimična pozivanja na druga metatekstualna ostvarenja i reinterpretacije starogrčke tragedije, kako hrvatska tako i europska, kao što je Antigona Jeana Anouillha (1944.) te Antigona, kraljica u Tebi Tončija Petrasova Marovića (1981.). U vremenskome rasponu od antike do modernizma i postmodernizma, a na temelju izabranih dramskih komada, uočene su brojne varijacije u poimanju antigonijanskoga motiva. Dok se neke metatekstualne preradbe, poput Marovićeve Antigone, kraljice u Tebi, poigravaju krajem tragedije zamišljajući nastavak u kojemu se protagonistica promeće u beskrupuloznu vladaricu, neke se pak, poput Annouillheve Antigone, poigravaju stvarnom povijesnom ulogom Antigonine braće kao i (be)smislom tragedije kao dramske vrste. Ona, najkasnije nastala od sviju, Gavranova, poigrava se, naprotiv, samim autorstvom suprotstavljajući uzvišenomu antičkom svijetu umjetnosti, iznesenom u Sofoklovu predtekstu, apsurdni svijet distopije očitovan u Kreontovoj inačici događaja. Pozivajući se na tipologiju Slobodana Selenića temeljenu na koordinatnome sustavu s četiri pola i dvjema antitezama, red-pobuna i razum-strast, protagonistice Sofoklova genoteksta i triju metatekstova (u Marovića ulogu antičke Antigone preuzima tzv. mlada Antigona, Izmenina kći), stigmatizirane kao strastvene pobunjenice protiv poretka, paradoksalno zastupaju jedan viši red i razum, čime biva raskrinkan antagonist Kreont kao bezumnik i nesmotren vladar. Tri izdvojena sekundarna dramska teksta, u svojoj redefiniciji antičkog arhetipa, moglo bi se zaključno ustvrditi, osciliraju između afirmacije antičkih ideala te njihova ukalupljivanja u moderni kontekst potvrđujući tako svevremenost općeljudskih moralnih dvojbi između krhkosti i nepostojanosti ljudske pravde i pravosuđa te postojanosti ideala.

Ključne riječi
antigonijanski mit; Sofoklo; "Kreontova Antigona" Mira Gavrana; tragična krivnja (Atè); majeutika; kafkijanska distopija

Hrčak ID: 198785

URI
https://hrcak.srce.hr/198785

[engleski]

Posjeta: 480 *