Sažetak sa skupa

PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH RIZIKA U DJECE ŠKOLSKE DOBI

Vera Musil ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinskifakultet, Škola narodnog zdravlja „AndrijaŠtampar“, Zagreb, Hrvatska
Jasmina Kovačević ; Zavod zajavnozdravstvo Požeško-slavonske županije, Požega, Hrvatska
Marjeta Majer ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinskifakultet, Škola narodnog zdravlja „AndrijaŠtampar“, Zagreb, Hrvatska
Vesna Jureša ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinskifakultet, Škola narodnog zdravlja „AndrijaŠtampar“, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Hipertenzijauzrokujeoko6% smrti u svijetu i sve je učestalija i u odraslihi u djece. Dugo se smatralo
da je hipertenzija među djecom uzrokovana sekundarno, uglavnom bolešću bubrega, no u stvarnosti je ona
mnogo rjeđa nego ona primarnoga uzroka. Ukoliko se u djece otkrije i utvrdi hipertenzija i dijagnostičkom
obradom se ne utvrdi uzrok, smatra se da je hipertenzija primarna. Povišene vrijednosti arterijskoga tlaka u
djetinjstvu imaju tendenciju zadržavanja do odrasle dobi. S vremenom nastaju oštećenja ciljnih organa kao
što su hiper trofijalijeve klijetke i zadebljanje stijenke karotidnih arterija. Osim oštećenja ciljnih organa,
rezultati istraživanja ukazali su i na pridružene čimbenike rizika: preuhranjenost, pozitivnu obiteljska anamneza
za kardiovaskularne rizike, nisku porođajnu tjelesnu masu, prehranu s velikim unosom soli, zasićenih
masnih kiselina i visokim udjelom šećera, pijenje alkohola, pušenje duhana te sedentarni način života.
Materijali i metode: Povišeni arterijski tlak u djetinjstvu se definira prema međunarodno prihvaćenim kriterijima
i centilnoj distribuciji arterijskoga tlaka, objavljenim u četvrtom izvješću Task Force on Blood Pressure
Controlin Children, premadobi, spolu i tjelesnoj visini.
Rezultati: Primjenom međunarodno prihvaćenih kriterija, objavljenih u četvrtom izvješću Task Force on
Blood Pressure Controlin Children, rezultati dosadašnjih istraživanja u svijetu pokazali su da se učestalost
povišenoga arterijskog tlaka u djece kreće u rasponu od manje od jedan do 35%. U Hrvatskoj je primjenom
navedenih kriterija zabilježena učestalost povišenoga arterijskog tlaka od 20,3% djece u prvom razredu osnovne
škole, 39,5% u osmom i u 56,9% u trećem razredu srednje škole.
Zaključak: Rezultati dosadašnjih istraživanja provednihu svijetu i u Hrvatskoj među školskom djecom, ukazali
su na potrebu razvoja i implementacije preventivnih programa za kardiovaksularne rizike,prije nego što
se usvoje rizične navike i ponašanja. Bolje razumijevanje kardiovaskularnih rizika u školske djece i mladih
polazište je u unapređenju znanja o društvenom utemeljenju zdravlja školske djece, podizanju svijesti znanstvene
i stručne javnosti o visokoj razini prisutnog kardiovaskularnog rizika u djetinjstvu i mladosti i razvoju
znanstveno utemeljenih specifičnih mjera u okviru javno-zdravstvene politike kako bi se u budućnosti smanjio
morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti.

Ključne riječi

djeca; adolescenti; kardiovaskularni rizici; povišeni arterijski tlak

Hrčak ID:

198859

URI

https://hrcak.srce.hr/198859

Datum izdavanja:

31.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.008 *