Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.4
Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj
Ante Biško
orcid.org/0000-0003-3784-1113
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bernardica Milinović
; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Gorice 68b, Zagreb, Hrvatska
Zvonimir Savić
; Nova Ves 53, 10000 Zagreb
Vesna Jurkić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sanja Slunjski
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Lepomir Čoga
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0-30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine , tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a.; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1,53 % u Virovitičko-podravskoj do 3,32 % u Primorsko-goranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1,54 %, Požeško-slavonska 1,62 %, Vukovarsko-srijemska 1,63 %, Bjelovarsko-bilogorska 1,78 %, Brodsko-posavska 1,80 %, Zadarska i Međimurska 2,01 %, Sisačko-moslavačka 2,13 %, Istarska 2,15 %, Zagrebačka 2,22 %, Krapinsko-zagorska 2,23 %, Karlovačka 2,44 %, Šibensko-kninska 2,74 % i Ličko-senjska 2,89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004.
Ključne riječi
humus; organska tvar; voćnjak; vinograd
Hrčak ID:
199796
URI
Datum izdavanja:
20.4.2018.
Posjeta: 2.627 *