hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11567/met.34.2.2

Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?

Petra Međimurec   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2616-2457 ; Katedra za demografiju, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (840 KB) str. 143-164 preuzimanja: 371* citiraj
APA 6th Edition
Međimurec, P. (2018). Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?. Migracijske i etničke teme, 34 (2), 143-164. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2
MLA 8th Edition
Međimurec, Petra. "Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?." Migracijske i etničke teme, vol. 34, br. 2, 2018, str. 143-164. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2. Citirano 22.10.2021.
Chicago 17th Edition
Međimurec, Petra. "Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?." Migracijske i etničke teme 34, br. 2 (2018): 143-164. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2
Harvard
Međimurec, P. (2018). 'Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?', Migracijske i etničke teme, 34(2), str. 143-164. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2
Vancouver
Međimurec P. Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2018 [pristupljeno 22.10.2021.];34(2):143-164. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2
IEEE
P. Međimurec, "Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?", Migracijske i etničke teme, vol.34, br. 2, str. 143-164, 2018. [Online]. https://doi.org/10.11567/met.34.2.2

Sažetak
Ovaj rad istražuje vezu između visokog obrazovanja i razvoda u međunarodnoj perspektivi. Kakva je ta veza u Europi? Varira li među zemljama? Ovisi li i kako o nacionalnim demografskim značajkama? Kakva je Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama? Kako bi se ponudili odgovori na postavljena pitanja, u radu se procjenjuju višerazinski regresijski modeli, na temelju podataka iz pete runde Europskoga društvenog istraživanja. Analiza obuhvaća muškarce i žene iz 25 zemalja. Rezultati pokazuju da visoko obrazovanje spušta šanse za razvod među Europljanima i Europljankama. No europske se zemlje jedna od druge bitno razlikuju. U zemljama poput Hrvatske, gdje su promjene u obiteljskom ponašanju koje prate drugu demografsku tranziciju još uvijek relativno slabe, veza između visokog obrazovanja i razvoda ima manje negativan (više pozitivan) predznak. S druge strane, u zemljama gdje su manje tradicionalni obiteljski oblici česti, među visokoobrazovanim muškarcima i ženama manja je vjerojatnost za razvod. To je u skladu s teorijskim pretpostavkama i dosadašnjim empirijskim nalazima, a može imati važne implikacije za socioekonomsku nejednakost u modernim društvima.

Ključne riječi
razvod; obrazovanje; međunarodna usporedba; Europa; višerazinska analiza

Hrčak ID: 214257

URI
https://hrcak.srce.hr/214257

[engleski]

Posjeta: 833 *