Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/m8vqrtzl29
Šibenske mjere za površinu od 14. do 19. stoljeća
Marija Zaninović Rumora
orcid.org/0000-0002-8983-6562
; Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Zadar, Hrvatska
Sažetak
U nizu članaka o starim mjerama autorica u ovome prilogu obrađuje šibenske mjere za površinu u razdoblju od 14. do 19. stoljeća. Analizirajući pisane i tiskane izvore, ponajprije fonda Šibenskog arhiva Državnog arhiva u Zadru, uvažavajući saznanja i dostignuća hrvatske povijesne metrologije, autorica donosi povijesni razvoj i vrijednosti šibenskih mjera za površinu, a koje se temelje na mjerama za dužinu. Ističe posebnosti tih mjera i probleme koji se javljaju u promatranom razdoblju.
Valja istaknuti da se gonjaj u pisanim izvorima, prvenstveno, rabi kao mjera za površinu, ali i kao mjera za dužinu kojom se mjere površine zemljišta i to onda kada izmjeru vrše ovlašteni mjeritelji. Iako je površina šibenskog gonjaja poznata i gotovo nepromijenjena kroz istraživano razdoblje, problem se otvara i dijelom usložnjava spomenom gonjaja „ad mensuram croaticam“ ili „ad mensuram Luche“. Uspoređujući mjere sličnog naziva, „hrvatskog gonjaja“, na skradinskom i na zadarskom području, može se pretpostaviti da je površina toga gonjaja jednaka površini komunalnog šibenskog, odnosno zadarskog gonjaja, a naziv govori o političkom prostoru hrvatskoga bana i kralja na koji se u 15. stoljeću širi šibenski, odnosno zadarski distrikt i njihovo upravno područje. Zaključuje da se površina šibenskog gonjaja od 15. do 19. stoljeća nije mijenjala bez obzira na političke promjene koje su zahvaćale prostor šibenske komune i distrikta.
Ključne riječi
kasni srednji vijek; rani novi vijek; Šibenik; povijesna metrologija; mjere za površinu
Hrčak ID:
220242
URI
Datum izdavanja:
27.12.2018.
Posjeta: 1.927 *