Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/sp33204

Jezik, mišljenje, svijet. O filozofiji jezika kod Hermanna Schmitza

Christoph Demmerling ; Friedrich-Schiller-Universität Jena, Philosophische Fakultät, Institut für Philosophie, Zwätzengasse 9, DE–07743 Jena


Puni tekst: engleski pdf 442 Kb

str. 359-382

preuzimanja: 744

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 442 Kb

str. 359-382

preuzimanja: 416

citiraj

Puni tekst: francuski pdf 442 Kb

str. 359-382

preuzimanja: 368

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 442 Kb

str. 359-382

preuzimanja: 553

citiraj


Sažetak

Nova fenomenologija sebe smatra filozofijom čije je polazište u samoosvještavanju čovjekova samonalaženja u svom okruženju. Ona se nadovezuje na svakodnevno, predteoretsko životno iskustvo čovjeka da bi njene sadržaje otvoreno prikazalo bez iskrivljenja kroz znanstvene teorije i modele. Ovaj prilog bavi se pitanjem toga kako se neproizvoljno životno iskustvo čovjeka odnosi prema njegovim jezičkim sposobnostima. U tu će svrhu biti rekonstruirana filozofska razmišljanja Hermanna Schmitza o jeziku i postavljena u kontekst s drugim prilozima iz filozofije jezika. Kao prvo, diskutirat će se uloga jezika u sklopu izgradnje tzv. razvijene prisutnosti, prije nego što bude razmotren odnos jezika i mišljenja odnosno jezika i svijeta. U tom ću kontekstu opširnije razmotriti Schmitzovu koncepciju intradifuzna značenja situacija i diskutirati njen doseg. Ključ za razumijevanje Schmitzove filozofije jezika leži u tome da se na ispravan način međusobno povežu intradifuzno značenje situacija, pojedinačni smisao u jednoj situaciji i jezičko značenje, odnosno jezički smisao.

Ključne riječi

jezik; primitivna prisutnost; intradifuzno značenje; značenje; stanje stvari; eksplikacija; konstelacija

Hrčak ID:

222836

URI

https://hrcak.srce.hr/222836

Datum izdavanja:

28.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 4.481 *