Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/sp34107

Etizacija u svjetlu dihotomije prava i morala

Pavo Barišić orcid id orcid.org/0000-0002-2731-1488 ; Universität Zagreb, Universitätsabteilung für Kroatische Studien, Kampus Borongaj, Borongajska cesta 83d, HR–10000 Zagreb
Ante Čović ; Universität Zagreb, Universitätsabteilung für Kroatische Studien, Kampus Borongaj, Borongajska cesta 83d, HR–10000 Zagreb


Puni tekst: francuski pdf 398 Kb

str. 87-103

preuzimanja: 260

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 398 Kb

str. 87-103

preuzimanja: 316

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 398 Kb

str. 87-103

preuzimanja: 262

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 398 Kb

str. 87-103

preuzimanja: 233

citiraj


Sažetak

Članak nastoji rasvijetliti tendencije suvremene etizacije u različitim područjima života, od gospodarstva i tehnike do znanosti i politike, s posebnim naglaskom na pravnu domenu. Ključno je pitanje: kako se danas masovno nabujala etizacija svijeta života odnosi prema načelu odvajanja prava i morala te prema vladavini prava kao minimuma morala u društvu?
Teoretsko je polazište za ovo razmatranje Thomasiusova podjela naravnoga prava na honestum, decorum i iustum te Kantova dihotomija metafizičkih temelja nauka o pravu i kreposti u Metafizici ćudoređa. Taj je okvir upravo vrhunac prosvjetiteljskih nastojanja za strogim odvajanjem sfere zakonitosti i moralnosti. Postavlja se u tom sklopu pitanje, potkopavaju li suvremene etičke tendencije prosvjetiteljsko naslijeđe zaštite ljudskih prava.
Na temelju takva dihotomna modela dalje se raščlanjuje utjecaj nedavne ekspanzije profesionalnih, medicinskih, znanstvenih, poslovnih i drugih oblika etike, masovno uspostavljanje etičkih povjerenstava, politička korektnost i djelovanje javnoga mnijenja na okvir ljudskih temeljnih sloboda. Za ilustraciju prikazana su dva ogledna primjera iz Hrvatske – normativni nedostaci etičkoga kodeksa i zloporaba etičkoga tijela u političke svrhe.
U zaključku se obrazlaže kako suvremena etizacija može donijeti dobre plodove promicanjem ćudorednih pitanja i pravne zaštite. Međutim, ona ne smije prekoračivati granice i potkopavati vladavinu prava. Razdvajanje morala i prava znatna je baština demokratske ustavne države. Neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera, međutim, može biti pogubna za dobro uređenje i blagostanje u suvremenom, sve više pluralističkom i multikulturnom društvu.
Primjerenije je stoga da o pravu sude nepristrani sudci i neovisni sudovi, držeći se u pravorijeku stoljećima izborenih i utvrđenih mjerila pravednosti; oni to zacijelo čine znatno pravednije nego što bi to činili provizorni etički odbori i ad hoc imenovani povjerenici. Etika se može baviti unutarnjom stranom djelovanja i moralnim maksimama. No, etičke maksime nisu uvijek vezane uz izvanjsku pravnu prisilu. O toj bitnoj razlici, koju bi svako društvo trebalo pažljivo razgraničiti i propisati, ovisi u bitnome ostvarenje ljudske slobode u njezinoj punini.

Ključne riječi

etizacija, pravo, moral, zakonitost, moralnost, minimum morala, etička komisija, etički kodeks, lov na vještice, vrijednosni pluralizam, demokracija, vladavina prava

Hrčak ID:

224038

URI

https://hrcak.srce.hr/224038

Podaci na drugim jezicima: francuski engleski njemački

Posjeta: 2.221 *