Izlaganje sa skupa
Uloga bolesti i štetnika pri odabiru drveća u krajobraznoj arhitekturi
Danko Diminić
Boris Hrašovec
Sažetak
Poznavanje vrsta drveća i njihove osjetljivosti na pojedine bolesti i štetnike, u specifičnim ekološkim uvjetima, od izuzetne je važnosti za njihov odabir u krajobraznoj arhitekturi. Istraživanjima tijekom zadnjih godina u Hrvatskoj zapaženi su značajni problemi sa zdravstvenim stanjem drveća u šumskim ekosustavima, uzrokovani poznatim i do sada manje poznatim uzrocima. U urbanim sredinama utvrđene su slične i još naglašenije promjene na nekim vrstama drveća. Ona su podvrgnuta različitim štetnim abiotskim čimbenicima (suša, visoke temperature, zračni polutanti, prekomjerne depozicije različitih kemijskih elemenata u tlu, i dr.) te isto tako i biotskim čimbenicima, od štetna utjecaja čovjeka do različitih uzročnika bolesti (fitopatogene gljive, parazitske cvjetnice, i dr.) i štenih životinjskih vrsta (kukci, grinje, i dr.).
Povezanost više čimbenika može naglašeno utjecati na zdravstveno stanje drveća. Tako se naprimjer suša, kao štetan abiotski čimbenik, vrlo često javlja zadnjih godina. Urbane vrste drveća različito reagiraju na nedostatak vode, neposredno manifestirajući simptome ili posredno kada dolazi do njihova slabljena i predispozicije za napad nekih patogenih organizama. Crni bor i bor munjika nakon sušna razdoblja na neadekvatnom staništu vrlo su često podložni napadu izrazito patogene gljive Sphaeropsis sapinea. Zračni polutanti, kao npr. SO2, mogu dodatno uzrokovati debalans u vodnom režimu biljaka i pridonijeti predispoziciji borova za zarazu ovom bolesti.
Različite vrste javora, zbog svoje tanke kore, osjetljive su na sunčevu toplinu, te ukoliko su jako izloženi sunčevoj radijaciji dolazi do odumiranja kore i stvaranja otvorenih rana. Takva stabla vrlo često naseljavaju gljive Schizophyllum commune i Trametes hirsuta koje svojim djelovanjem uzrokuju trulež stanica drva.
Ne nedostaje niti primjera za ugroženost pojedinim vrstama kukaca, osobito štetnicima koji su uske hranidbene orijentacije pa za svoj razvoj preferiraju jednu ili nekoliko vrsta drveća (Cameraria ohridella i Aesculus hippocastanum, Corythuca ciliata i rod Platanus, Tomostethus nigritus i Fraxinus excelsior i dr.).
Posljedica ovoga je svojevrstan popis "lista ugroženosti" koja na temelju podataka iz literature, inozemnih i vlastitih istraživanja te iskustava na terenu kategorizira drvenaste vrste koje se koriste u krajobraznoj arhitekturi prema broju i važnosti biljnih bolesti i štetnika koji se na njima razvijaju. Ima vrsta na kojima se javlja relativno velik broj štetnika i bolesti ali to nužno ne predstavlja velik problem, kako u fiziologiji ovih biljaka, tako niti u smislu njihove estetske vrijednosti (topole, vrbe, glogovi). S druge strane, ima primjera gdje malen broj patogena (ponekad i jedan jedini) ili štetni kukac mogu dovesti u pitanje i sam opstanak ili značajno narušiti estetsku vrijednost pojedine vsrte drveća (brijest, divlji kesten).
U radu se iznose primjeri iz vlastitog višegodišnjeg iskustva i srednjoeurop-skog i mediteranskog okruženja koji ilustriraju navedene probleme i ukazuju na potrebu uvažavanja ovih činjenica kod odabira drvenastih vrsta pri izradi projekata krajobrazne arhitekture.
Ključne riječi
drveće; zdravstveno stanje; fitopatogene gljive; štetni kukci; suncožarne rane; krajobrazna arhitektura
Hrčak ID:
2248
URI
Datum izdavanja:
10.5.2005.
Posjeta: 6.603 *