Pregledni rad
EGZISTENCIJALNI GRČ FATIME OSMANAGIĆ
Elbisa Ustamujić
; Univerzitet„Džemal Bijedić“ u Mostaru
Sažetak
Romanom Na Drini ćuprija Andrić zaključuje i sintetizira genezu legende i legendarnih
osoba bosanske prošlosti, od prve priče o epskome junaku Aliji Đerzelezu do
baladičnoga udesa mudre i lijepe Fatime Osmanagić. U strukturi romana ženina
ljepota postavljena je kao pandan mostu, na jednoj strani čvrsto kameno zdanje
kao simbol trajnosti ljepote, a na drugoj strani krhka ljepota žene koja ima svoje vrijeme
i trajanje jedino u umjetnosti. Književna je kritika protumačila da se djevojka
iz „prkosa“ bacila u Drinu. Međutim „ponos“ je ključan motiv za djevojčinu tragediju
koji je razumljiv u patrijarhalnoj kulturi i istančanome senzibilitetu zatvorene
muslimanske obitelji i žanru balade. Njezina je tragična krivica što je sama nekim
unutarnjim razlogom izazvala sudbinu odbivši mladića za koga će je u oca isprositi
i tako se našla u bezizlazju tragične situacije. Egzistencijalni krvavi čvor razriješit
će na svatovskome putu skokom s mosta, tako će udajom podržati očevu riječ, ali
će ponosna ljepotica održati i svoju riječ. Sudbina na svatovskome putu priziva
usmenu baladu. Lijepa djevojka u baladi ne uspijeva prijeći svatovski put jer se na
njemu vrši sudbina. Prema baladesknoj matrici neumitnost sudbine prihvaća se
bez riječi i bez žaljenja. U samoći, dok promatra zvjezdano nebo, u panteističkome
doživljaju sjedinjenja svoga bila s ritmom kozmičkoga prostranstva velikoga svijeta,
mirnoga i bešćutnoga za grč u grudima i ljudsku patnju, miri se u točki sjedinjenja
života i smrti. Romantiku priče na kraju narušava surova stvarnost, leš utopljenice,
bodlerovski završetak ovozemaljske ljepote.
Ključne riječi
patrijarhalna kultura; legenda; ljepota; ponos; baladična matrica; intertekstualnost; egzistencijalna drama
Hrčak ID:
229162
URI
Datum izdavanja:
10.7.2012.
Posjeta: 1.202 *